Vlada ne može spasiti škverove bez privatizacije

Slažem se sa svima koji su prije mene govorili o značenju hrvatske brodogradnje. Ona sudjeluje sa 12 do 15 posto u hrvatskom izvozu i čini čak 0,68 posto ukupne svjetske proizvodnje brodova.

Također, gotovo da nema godine da neki hrvatski brod ne dobije nagradu, ali točno je i da hrvatska brodogradnja ne posluje pozitivno i ne ostvaruje dobit - dvosmislen je bio dopredsjednik Vlade Damir Polančec, čovjek koji se s Europskom komisijom bori na ostvarivanju što boljih uvjeta privatizacije škverova.

Ne oštećuje proračun?
S privatizacijom koja ne jamči nastavak djelatnosti, kao jedan od uvjeta za prijavljivanje na natječaj, ne slažu se primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Gradonačelnik se čak pozvao na Ustav i izjavio da će Grad biti posljednja linija obrane brodogradnje, pa neće dopustiti promjenu prostornih i urbanističkih planova koji su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Tako se (barem dok se ne promijeni gradska vlast), na prostoru 3. maja može odvijati samo industrijska djelatnost i to s posebnom namjenom - za brodogradnju.

Župan se, pak, osvrnuo na pogrešno poimanje javnosti i Vlade o hrvatskoj brodogradnji kao gubitašu jer, kaže, Istra, Hrvatsko primorje i Dalmacija svoju gospodarsku budućnost ne mogu zamisliti bez nje.

- Hrvatska od gradnje brodova na međunarodnom tržištu godišnje prihoduje približno 700 milijuna dolara. Ukupna ostvarena domaća potrošnja radom ima (multiplikacijski) učinak od dvije milijarde dolara. Kooperanti, dobavljači i brodogradilišta uredno plaćaju sve porezne obveze državi.

Godišnja su proračunska izdvajanja za brodogradnju 1,16 milijardi kuna, a izdvajanja koja se ostvaruju iz potrošnje ostvarene u zemlji od brodogradnje su 1,28 milijardi kuna. Iz toga slijedi da hrvatska brodogradnja ne puni državni proračun, ali ga ni ne oštećuje, odnosno ne živi na račun poreznih obveznika - rekao je Komadina.

Međutim, s njim se ne slaže Polančec, koji je također iznio brojke i izjavio da je prema njegovu mišljenju najbolji način (i jedini mogući) restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta privatizacija i da je s njenim uvjetima zadovoljan. - S obzirom na pravila restrukturiranja koja nameće EU, brodogradilišta ne mogu drukčije ostvariti održivo poslovanje jer država za restrukturiranje ne može izdvojiti dovoljno novca - kaže Polančec.

Relativan uspjeh
Da prikaže uspjeh hrvatskih pregovarača, naveo je model poljske privatizacije, u kojem su matična poduzeća prisiljena otpustiti sve radnike koje budući vlasnik nije želio, a uvjeta privatizacije nije bilo. Hrvatska je ipak uspjela postići da se budući vlasnik ne bira isključivo po visini ulaganja, nego i po strateškom planu, čime su uglavnom zadovoljni i sindikati.