Od 1. rujna plaće u zdravstvu porast će sedam posto. Sindikalni predstavnici s ministrom Kujundžićem usuglasili su jučer povećanje dodataka na plaću od tri posto na uvjete rada za sve zaposlenike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju te četiri posto na odgovornost za zdravstvene i nezdravstvene radnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Nakon dogovora s resornim ministrom otišli su svi zajedno u Banske dvore i ondje potpisali tako dogovoreni dodatak Granskom kolektivnom ugovoru, kojim su regulirani dodaci na plaću. To će povećanje iznositi 400 milijuna kuna godišnje.
– Ovo je Vlada koja je razuman i dobar gospodar sredstava hrvatskih građana, a to je da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a, ako je moguće, da nešto od sredstava i ostane – rekao je premijer Andrej Plenković nakon sastanka.
Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi tom je prigodom rekao da nisu svi radnici zadovoljni postignutim dogovorom, ali i da u ovom okolnostima nisu mogli izboriti više. Naime, govorio je o nezdravstvenim radnicima (administraciji, tehničkim službama, radnicima u kuhinji, praoni, spremačicama) kojih je oko 23% u zdravstvu i koje će zapasti samo ovih tri posto, što na plaću od 3500 kuna iznosi otprilike osamdesetak kuna.
No, nezdravstveni kadar teško može očekivati više u situaciji kada Vlada nema dovoljno sluha ni za nositelje djelatnosti zdravstva, same liječnike, ali i ostalo zdravstveno osoblje. Oni će pored tih tri posto dobiti još četiri posto na odgovornost u procesu liječenja i dijagnostike, zbog izloženosti zračenju, infekcijama i sl., ali ni ukupno povećanje od sedam posto ili nekoliko stotina kuna neće zadovoljiti liječnike, medicinske sestre i tehničare. Ono što slijedi za petnaestak dana, kako je sindikalcima najavio ministar Alardović, pregovori su o temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe i u okviru toga pregovori o visini osnovice za plaću.
Ta osnovica do 1. rujna iznosila je 5884,19 kuna, a od rujna je za dva posto veća, što je rezultat povećanja svim javnim službama. Vlada je nastojala dokazati kako je tih dva posto koje će dobiti svi dovoljno i zdravstvenjacima, ali nije išlo, sindikalne su aktivnosti po bolnicama diljem Hrvatske krenule i Vlada je popustila. Prosvjedi pred bolnicama, u polusatnoj pauzi liječnika i sestara, mogu se nastaviti kako bi podgrijali dalje zahtjeve.
Kako je kazala i Anica Prašnjak iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, osim o osnovici za plaće, načet će se i tema koeficijenata, te predstoji i dorada Granskog kolektivnog ugovora u članku 49. koji govori o prekovremenom radu. Sindikati ustraju u zahtjevu da se u prekovremenu satnicu ubrajaju i uvjeti rada i odgovornost, kako im se to priznaje i u redovnom radnom vremenu.
Ministre dobro znaš da nam u bolnicama pola liječnika ne radi ništa. Tu je glavni problem našeg zdravstva. Jedino privatizacija i konkurencija će izliječiti bolesno zdravstvo.