Procijenjeni rast BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 3,9 posto na godišnjoj razini jači je od očekivanja, pa i od Vladinih projekcija. Bilježimo kontinuirani rast već 19 kvartala u nizu. Među zemljama smo s najvećim rastom u Europskoj uniji. Ovo je jako dobar signal za naše gospodarstvo. Naravno, moramo biti realni u daljnjim očekivanjima - kazao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
- Rastom BDP-a od 3,9 posto Hrvatska se svrstava među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu što je važno za konkurentnost i povjerenje investitora, a posebno ohrabruje porast izvoza i investicija. Ovaj rast se bazira na povećanom izvozu, povećanju investicvija, javnih ulaganja, absorbcije europskih sredstava, provedbi velikih infrastrukturnih projekata, ali isto tako i politici naše Vlade - dodao je premijer.
Potom se osvrnuo na Europske izbore.
- Zabilježena je povećana izlaznost na izbore, građani se sve više senzibiliziraju za europske teme. Čestitam svim novoizabranim hrvatskim zastupnicima. Vjerujem da će svi aktivno surađivati s Vladom u kontekstu realizacije zajedničkih prioriteta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem u 2020. - naglasio je Plenković.
Kazao je i kako je jučerašnji posjet austrijske i kineske kompanije FACC zajedno s Avicom odlična vijest jer će se otvoriti 600 radnih mjesta.
- Riječ je o zrakoplovnoj kompaniji koja je tvornicu avionskih djelova, investiciju vrijednu 33 milijuna eura, odlučila otvoriti u Hrvatskoj.
Izdvojio je i današnji dan - 30. svibanj, Dan Hrvatskog sabora.
- Naš stav je kako će Vlada, s obzirom da će iduće godine biti 30. godišnjica konstituiranja Sabora 1990. godine, a budući da je taj dan najviše prihvaćen i omiljen među hrvatskim narodom, predložiti da 30. svibnja ponovno bude Dan državnosti - najavio je Plenković.
Ujedno, Vlada je u Sabor poslala tri konačna prijedloga zakona iz vodokomunalnog sektora, kojima želi postići ekonomičnost i efikasnost poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga i stvoriti pretpostavke za ujednačavanje cijena, odnosno uspostaviti jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je rekao da se Zakonom o vodnim uslugama stvaraju pretpostavke za integriranje 190 postojećih isporučitelja vodnih usluga u jedinstvene javne isporučitelje, radi postizanja učinkovitog i ekonomičnog poslovanja.
Također se, kako je kazao, propisuje obveza integracije postojećih javnih isporučitelja u jedinstvenog javnog isporučitelja na uslužnom području i to pripajanjem najvećem postojećem javnom isporučitelju na uslužnom području.
Ćorić je rekao da se ovim zakonskim prijedlogom stvaraju pretpostavke za ujednačavanje odnosno uspostavu jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području i osigurava uspostava sveobuhvatne ekonomske regulacije cijene vode putem Vijeća za vodne usluge, čiji je cilj spriječiti monopolske i visoke tarife, ali i podcijenjene tarife te se zadržava djelatnost vodnih usluga u javnom sektoru.
- Ovim reformskim mjerama, odnosno novim prijedlogom zakona, omogućit će se i ojačati provedbena sposobnost i investicijski kapacitet isporučitelja vodnih usluga, a radi učinkovitije provedbe svih investicija u sektoru vodnih usluga. Isto tako osigurat će se financijska stabilnost i samoodrživost isporučitelja vodnih usluga bez daljnje financijske pomoći jedinica lokalne samouprave za redovito poslovanje, kao i pojačanje njihovih kapaciteta u kontekstu realizacije projekata u izgradnji aglomeracija - istaknuo je Ćorić.
Nacrt konačnog prijedloga zakona o vodama i nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, kako je rekao, donose promjene koje su vezane uz prijedloga zakona o vodnim uslugama, uz detaljniju razradu i uređivanje.
A zasto?Koji je povijesni razlog tome?