Sjednica Vlade

Plenković glasnogovornici koja odlazi: Sunčana, hvala na suradnji

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Autori Ivan Halar, Hina
24.05.2018.
u 09:44
Dobro je da imamo manje preporuka Europske komisije nego prošle godine, to znači da smo kvalitetno radili - kaže premijer.
Pogledaj originalni članak

Očekujem da će sutra Sabor izglasati povjerenje Darku Horvatu i Tomislavu Tolušiću te da ćemo kompletirati Vladu kako bismo nastavili s reformama u gospodarstvu - kazao je premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade te najavio da će Horvata u Saboru zamijeniti Sunčana Glavak, glasnogovornica Vlade.

- Gospođa Glavak je jedna od naših iskusnih političarki koja će dati veliki doprinos radu Kluba HDZ-a i dalje nastaviti na još odgovornijim dužnostima koje su pred njom u Hrvatskome saboru. I stoga, Sunčana, hvala još jednom na iskrenoj, prijateljskoj i profesionalnoj suradnji - kazao je.

Premijer je potom čestitao ministru obrane Damiru Krstičeviću na ulasku u kuću slavnih Ratne škole američke Kopnene vojske.

- To je veliko osobno priznanje, ali i priznanje Hrvatskoj vojsci i MORH-u. Drago mi je što u SAD-u učvršćuje veze s najvažnijim partnerom u NATO-u - naglasio je Plenković.

 

Premijer se osvrnuo na preporuke Europske komisije, kazavši da je dobro da je Komisija prepoznala napore Vlade na fiskalnoj konsolidaciji te poručio da je važno da se iz programa nacionalnih reformi realiziraju mjere kako bi se ojačao potencijal rasta hrvatskog gospodarstva. Kazao je kako je dobro da je tih preporuka manje nego prošle godine.

- Dobro je da ih imamo manje nego prošle godine. To je znak da smo kvalitetno radili na nacionalnom programu reformi. Ovaj puta praktički sve što je Komisija preporučila uvršteno je već u naš plan, što znači da smo dobro prepoznali kretanja - izjavio je. 

Istaknuo je izrazito važnim da je Europska komisija prepoznala napore Vlade u fiskalnoj konsolidaciji, gdje su ostvareni rezultati bolji od očekivanih, a ojačani su i procesi glede upravljanja javnim dugom, koji se smanjuje brže nego što to čine druge članie EU-a. Podsjetio je i da je Hrvatska lani izašla i Procedure prekomjernog manjka.

- Mislim da ne čudi da su u nam 2017. i općenito financijske institucije i agencije za kreditni rejting podigle rejting po prvi put od 2004. - naveo je Plenković, dodavši da će Vlada nastaviti sa svim onim što treba činiti u pogledu fiskalne konsolidacije i daljnjih reformi.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada

Kazao je i da je važno da se iz programa nacionalnih reformi realiziraju tri prioriteta, zajedno sa svim ostalim mjerama i da se na taj način ojača potencijal rasta hrvatskog gospodarstva.

Vlada je u travnju prihvatila i poslala u EK nacionalni program reformi, dokument od gotovo 130 stranica, kojim je planirano 59 mjera u 11 reformskih područja. Tri ključna cilja tog dokumenta  su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. 

Europska komisija, pak, uputila je u srijedu četiri preporuke Hrvatskoj koje bi trebala provesti ove i sljedeće godine, tj. jednu manje nego u 2017.

U prvoj preporuci se traži jačanje fiskalnog okvira, što uključuje jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke savjetuje se i uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti.

U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.

U trećoj preporuci traži se smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi i jačanje njezine sposobnosti na osmišljavanju i provedbi javnih politika. Preporučuje se i uvođenje usklađenih okvira za plaće u javnoj upravi i uslugama u konzultacijama sa socijalnim partnerima.

U četvrtoj preporuci traži se poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države i intenziviranje prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. Europski semestar je instrument na razini EU-a koji služi za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica. 

Plenković je komentirao i predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe.

- Hrvatska je preuzela tu veliku odgovornost i to je prigoda da predstavimo svoje prioritete. U ovih šest mjeseci očekujemo više od 28 događanja vezanih za predsjedanje - kaže Plenković i dodaje da je na naše inzistiranje u zaključke uvršteno da će se idući EU Western Balkans summit održati 2020. u Hrvatskoj za vrijeme našeg predsjedanja Vijećem Europske unije.

Premijer je najavio da će bugarski premijer Bojko Borisov doći u Zagreb.

- To je još jedna poruka tijesne suradnje između Hrvatske i Bugarske koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije - kazao je.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 22

GV
golub Vaso
09:45 24.05.2018.

saucha, pupavka, Vrdoljak, Ronko itd. lijepa nakupina, vjerodostojno

QQ
qqq
11:19 24.05.2018.

Plenki si tepa da su to preporuke, svi dobro znamo da su to direktive, a on voli sve što mu Junki kaže. Da Junki preporuči pridužite se Srbiji, jer to je dobro za EU, on bi odma potpisao.

ST
stefj
10:22 24.05.2018.

Preporuke EK i MMF-a su skoro iste kao i prije, nema neke velike razlike... Uostalom, rast BDP-a 2 do 3 posto je maksimum što gospodarstvo može samo, što se može postići umjetnim dizanjem plaća i sl. A i taj rast možemo zahvaliti turizmu i potrošnji... Za veći rast vlada mora i nešto ozbiljno napraviti da bismo postali zemlja interesantna za investicije, da privučemo kompanije koje se bave visokoprofitnim zanimanjima i sl. Pogledajte npr. Rumunjsku - s nekoliko poreznih olakšica i malo jasnijom strategijom imaju 5% rasta... Kao i uvijek Irska je najbolji primjer što i kako napraviti, no to naša vlada nema niti hrabrosti niti sposobnosti napraviti... Zato i zaostajemo, zemlje koje su nekad bile daleko iza nas, prestigle su nas i još uvijek imaju puno veći rast od nas, te se sve više udaljavaju, još jedino je ostala Bugarska, no kako stvari stoje, i oni će nas uskoro prestići...