Na početku sjednice premijer Plenković se osvrnuo na aktualne političkim događajima.
Govorio je o svojem putu u BiH te naglasio da želi da Hrvati budu konstitutivan narod. - Kad je riječ o presudi šestorci izrazio sam žaljenje i sućut i za žrtve koje su bile u BiH, osobito za žrtve hrvatskog naroda koje su bile brojne - rekao je Plenković te je komentirao i govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
- Želim otkloniti dileme koje postoje u javnom prostoru, kao odgovorna članica UN-a i NATO-a poštujemo presude međunarodnog suda - rekao je Plenković, ali i dodao da je komentirao neke dijelove presude koje mu se čine neprihvatljive. Još jednom je naglasio što je sve Hrvatska napravila za BiH 90-ih godina.
- Kao država koja je tri puta pokušala biti prijatelj suda imamo pravo dati svoje stavove i to smo i učinili - rekao je Plenković na početku sjednice Vlade. Plenković je na početku sjednice rekao i da očekuje da se dovrše sve procedure za izgradnju Pelješkog mosta.
Uredbom je Vlada povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 42,9 posto prosječne plaće, a izmjenama Zakona o minimalnoj plaći predlaže i da se rad nedjelom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuje povrh te minimalne plaće.
Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno. Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.
U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine tako povećati s 3276 kuna na 3439,80 kuna, što je 2752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3839,47 kuna na 3735,62 kuna.
Izmjenom pravilnika o porezu na dohodak, koje će stupiti na snagu od početka iduće godine, rekao je ministar financija Zdravko Marić, Vlada pomaže poslodavcima u turističkom sektoru, pa će tako za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke. Također, od početka iduće godine povisuje se i iznos neoporezivog dara u naravi sa 400 na 600 kuna.
Idemo 'in favorem' radnika i poslodavaca, nastojimo potaknuti veća primanja kod najugroženijih i posebno poslati poruku industrijama (tekstilna, metaloprerađivačka, drvna) gdje veći broj ljudi prima minimalnu plaću, rekao je premijer Andrej Plenković.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ističe kako je ovaj paket mjera rezultat socijalnog dijaloga te podsjeća kako je ovo drugo po redu povećanje minimalne plaće za 5 posto u mandatu ove Vlade, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je kako su ove mjere usmjerene i na korist radnika i na jačanje konkurentnosti poslodavaca.
Uspostava veze između gospodarstva i obrazovanja
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju predstavila je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. - U strukovnom obrazovanju je 71 posto svih srednjoškolaca - rekla je Divjak u uvodu.
- Ove izmjene predviđaju uspostavu regionalnih centara povezanih s tržištem rada. Tamo će se provoditi redovito strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje - kazala je Divjak te naglasila važnost provedbe prakse.
- To je vrlo važan zakon u kurikularnoj reformi - kazala je Divjak. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić je kazala da se time stvara temelj za vezu između gospodarstva i obrazovanja. - U jednom srednjem roku moramo osigurati sustav za umanjivanje problema manjka radne snage, posebno u nekim strukama - kazala je Dalić.
Kolektivni ugovor
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Nacrta temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama predstavio je ministar rada Marko Pavić. Rekao je da je ove godine plaća za državne i javne službenike povišena za 6 posto.
- Osnovica je 5421 kn, dogovorena je isplata regresa i božićnice, svake godine u svibnju ćemo pregovarati o visini božićnice i regresa za iduću godine - rekao je Pavić te dodao da će danas nakon Vlade potpisati temeljni kolektivni ugovor.
Kvote za strance
Vlada je na sjednici utvrdila i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je kako su one povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.
U idućoj godini tako će se moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima, odnosno 22.000 više novih dozvola, a 9000 je produženje postojećih.
Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad 4225 dozvola, a od toga na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci. Kod stalnog zapošljavanja najviše dozvola bit će izdano za građevinski sektor, njih 11.270. Novina je 300 dozvola za IT sektor.
Ministar Pavić najavljuje da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u sljedeća četiri mjeseca provesti intenzivnu kampanju nuđenja poslova hrvatskim građanima kako bi ih zaposlili prije aktivacije ovih kvota i kako bi, rekao je, stvarno razbistrili tko je stvarno nezaposlen, a tko ne. Riječ je o balansiranom pristupu, dodaje, kojim prvenstveno želimo aktivirati domaću radnu snagu, a ono što nećemo moći nadomjestit ćemo kvotama kako se ne bi ugrozio investicijski ciklus i osigurao gospodarski rast u idućoj godini.
Premijer Andrej Plenković kaže da je odluka o povećanju kvota donesena temeljem realnih potreba pojedinih sektora gospodarstva, jasnog deficita koji se osjetio tijekom turističke sezone "Mislim da ove mjere koje kanite poduzeti sa Zavodom trebaju Vladi i javnosti dati jasnu sliku, posla ima, tko želi raditi, a tko ne. To je ključna poruka i zato vas molim da s tom kampanjom potaknete što veći broj nezaposlenih, da iskoriste prigode koje već postoje na tržištu rada", rekao je. A kvote će, dodaje, sigurno učiniti hrvatsko tržište rada propulzivnijim.
Konačni prijedlog zakona o akvakulturi
Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o akvakulturi, a prema riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ovim zakonom akvakultura dobiva stratešku važnost u domaćem gospodarstvu. Ovim zakonom, kojim se osigurava provedba Uredbe Vijeća (EZ) o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, uređuje se provedba zajedničke ribarstvene politike EU u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, načini i uvjeti obavljanja te djelatnosti, uređenje tržišta, nazor i kontrola, rekao je Tolušić. Dodao je i kako se zakonom utvrđuju ciljevi razvoja akvakulture - unapređenje konkurentnosti akvakulture te njene održivostiu gospodarskom smislu te poevćanje ukupne proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
"Zakon predstavlja izvršenje reformskih prioriteta i mjera utvrđenih u programu rada Vlade u mandatnom razdoblju 2016. do 2020., s obzirom da stvara okvir za brži i ujednačeni razvoj akvakulture u smislu povećanja ukupne proizvodnje i konkurentnosti", kazao je Tolušić. Zakonom će se stvoriti uvjeti za provedbu više uredbi koje se odnose na zajedničku ribarstvenu politiku i akvakulturu, oporavak plavoperajne tune, uređenje tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture, te na Fond za pomorstvo i ribarstvo. Time se, nadalje, utvrđuje jedinstveni zakonski okvir za djelatnost akvakulture, kao strateške grane gospodarstva.
Predloženim zakonom objedinjeni su uvjeti za obavljanje djelatnosti akvakulture u moru i kopnenim vodama kako bi se pojednostavili postupci vezani za provedbu Zajedničke ribarstvene politike EU te omogućila konkurentnost akvakulture, njene održivosti i povećanje ukupne proizvodnje, uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti. Nacrtom konačnog prijedloga zakona obuhvaćeni su, među ostalim, uvjeti za dobivanje dozvola i odobrenja u akvakulturi, umjesto dosadašnjih povlastica, uvjeti za utvrđivanje područja za obavljanje akvakulture, uloga nadležnog tijela u vezi dodjele koncesije i zakupa za ribnjake prema posebnim propisima.
Time se stvara okvir za donošenje višegodišnjeg nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture i operativnog programa za ribarstvo.
Vlada prihvatila konačni prijedlog izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
Vlada je prihvatila konačni prijedlog izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim se uređuje suradnja u tom području između Hrvatske i članica Europske unije te automatska razmjena informacija o financijskim računima, a trebao bi stupiti na snagu od početka 2018. Izmjenama zakona propisuje se usklađivanje s EU direktivom iz 2016. u vezi pristupa poreznih tijela informacijama o sprječavanju pranja novca kako bi se osigurao zakonodavni okvir za daljnje jačanje borbe protiv poreznih prijevara.
Po riječima ministra financija Zdravka Marića, u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, u tekstu konačnog prijedloga zakona, osim nomotehničkog usklađivanja nisu nastale suštinske razlike, a isto tako nije bilo ni primjedbi zastupnika na tekst toga zakona. Izmjenama tog zakona propisuje se mogućnost pristupa Porezne uprave informacijama koje se prikupljaju u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kako bi Porezna uprava mogla pratiti, potvrditi i procijeniti da financijske institucije pravilno provode postupke dubinske analize i ispravno utvrđuju stvarne korisnike posredničkih struktura te o njima izvješćuju, a sve u cilju sprečavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca ili financiranja terorizma.
Postupci dubinske analize stranaka koje financijske institucije provode u skladu sa Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza već su započeli, a prva razmjena informacija provedena je u rujnu 2017. godine. Stoga, kako bi se osiguralo učinkovito praćenje pravovremene primjene odredbi koje se odnose na postupke dubinske analize za informacije o financijskim računima, izmjene i dopune zakona trebale bi stupiti na snagu što je prije moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2018. godine.
Tim se izmjenama zakona, također, uređuje provedba sporazuma između hrvatske i vlade SAD-a o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Foreign Account Compliance Act).
Cilj zakona o pružanju usluga u turizmu veća konkurentnost
Vlada je prihvatila konačni prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, kojim se uz ostalo uređuje načini pružanja usluga turističkih agencija, vodiča, voditelja putovanja, animatora i drugih, kao i usluga u posebnim oblicima turizma, od nautike, zdravstvenog i kongresnog te turizma na poljoprivrednim gospodarstvima.
Ministar turizma Gari Cappelli kazao je da se time uređuju i načini davanja usluga u turizmu, ugovori o putnom aranžmanu i drugo, kao i obveze trgovaca i putnika, što je usklađeno s direktivama EU-a.
"Smanjuju se i administrativne prepreke, iznosi prekršajnih kazni, a uvodi se i mogućnost da se bez kažnjavanja riješe problemi i nedostaci utvrđeni inspekcijskim nadzorom. Uređuje se i pružanje usluga od strane turističkih vodiča na povremenoj bazi iz EU i Švicarske u RH, a propisuju se i načini pružanja usluga zdravstvevnog turizma, čime bi u prvoj fazi moglo doći do oko 300 milijuna eura investicija i zapošljavanja oko dvije tisuće ljudi", naglasio je ministar.
Istaknuo je i kako se ovim zakonom ukida i ispit za turističkog pratitelja, a ispit za voditelj poslovnice se maksimalno pojednostavljuje, kao što se uvodi i mogućnost usluge rent a cara bez vozača i drugo. Cappelli je dodao i da je novi zakon potreban za razvoj ukupnosti pružanja usluga u turizmu i jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a i zbog obveze prenošenja u pravni sustav Hrvatske EU direktive o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, koju su države članice dužne donijeti i objaviti do 1. siječnja iduće godine, s početkom primjene od 1. srpnja 2018.
Veće mogućnosti za zdravstveni turizam
Uz brojne novosti u novom prijedlogu novog zakona, jedna od većih je vezana za zdravstevni turizam, u sklopu čega se omogućava proširenje kruga pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu, pa se tako uz specijalne bolnice i lječilišta, omogućava pružanja tih usluga i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti te samostalno zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita, za korisnike svojih zdravstvenih usluga.
Važno je što se zakonom dodatno uređuju i turističke usluge u kongresnom turizmu, kao i pružanje usluga na području turističkog ronjenja, turističkih transfera i putoslovnog turizma, dok se crkvi i vjerskim zajednicama omogućava organiziranje hodočašća i drugih putovanja u funkciji promicanja i očitovanja vjere, a dodatno se regulira i pružanje turističkih usluga aktivnog i pustolovnog turizma.
Di je kičma plenky?