Vlada odbila proporcionalnu otplatu dugova

Vlada je jučer odbila SDP-ov prijedlog izmjene Zakona o obveznim odnosima prema kojem bi se pri naplati duga od jedne polovice iznosa koji se uplati otplaćivala glavnica, a od druge polovice prvo troškovi, zatim kamata pa na kraju glavnica.

Prema aktualnom zakonu, glavnica je na kraju niza.

Objašnjenje “s onoga svijeta”

– Kamate imaju prednost pred glavnicom jer bi se djelomičnom isplatom glavnice smanjile i kamate, a isplatom glavnice prestale teći na iznos glavnice, dok bi se dužnik i dalje koristio novčanim sredstvima vjerovnika nepodmirenim na ime kamata. Dakle, dužnik koji je u zakašnjenju s plaćanjem glavnice i zbog toga mu teku zatezne kamate, plaćanjem dijela nepodmirenog iznosa smanjivao bi glavnicu čime bi se vjerovniku umanjilo pravilo na zatezne kamate, što je u suprotnosti sa svrhom i pravnom prirodom kamata – stoji u Vladinu obrazloženju odbijanja prijedloga.

Saborski zastupnik predlagatelja, SDP-ovac Peđa Grbin, prokomentirao je da takvo objašnjenje nije “od ovoga svijeta” te implicira da svrha financijskog sustava nije da se novac plasira i vrati, nego da se na njemu stalno zarađuje.

– Možda to i jest u osnovi liberalnog kapitalizma i “laissez-faire” politike slobodnog tržišta, no uređena društva 21. stoljeća vode računa i o jednoj i o drugoj strani – i o dužniku i o vjerovniku – smatra Grbin.

Poticanje neplaćanja poreza?

SDP-ov se odbijeni prijedlog, koji predviđa proporcionalnu otplatu glavnice i troškova, razlikuje od “antiovršnog paketa” koji je prije nekoliko dana u saborsku proceduru uputila stranka Snaga: oni traže promjenu redoslijeda naplate dugovanja tako da se najprije naplaćuje glavnica pa tek potom troškovi i kamate.

– Načinom na koji se sad u ovrsi otplaćuju dugovi, glavnica neće biti vraćena nikada. Neće se ni početi otplaćivati – kaže Grbin i dodaje da bi promjena zakona omogućila da se namiri vjerovnik tako da se dužniku omogući da vrati posuđeno, a ne samo troškove i kamate. Vlada, međutim, u obrazloženju poentira i da bi se izmjena zakona u budućnosti mogla odraziti i na Opći porezni zakon, koji također ima isti redoslijed naplate pri kašnjenju, slabeći njegov položaj i potičući nepravodobnost u plaćanju poreza.