Hrvatskim autocestama ove godine dolaze na naplatu rate po raznim kreditima u ukupnom iznosu od čak 685 milijuna eura, zbog čega je ta državna tvrtka potkraj siječnja objavila natječaj za kredit do 800 milijuna eura. Naime, da bi mogao platiti dospjeli dug, HAC mora dići nove kredite jer iz svojih prihoda ne može skupiti odjednom toliki novac.
Bruxelles ima zadnju riječ
A da bi dobio te kredite potrebna su mu državna jamstva koja je ta tvrtka, s ukupnim dugom oko tri milijarde eura, dosad bez problema dobivala. No ulaskom Hrvatske u Europsku uniju više nije tako lako dobiti državno jamstvo jer zadnju riječ o tome sad ima Europska komisija. Stoga se ovih dana u Vladi i HAC-u svim silama trude uvjeriti EK da odobri HAC-u državno jamstvo za prijeko potreban kredit bez kojeg ta državna tvrtka neće moći otplatiti svoj ovogodišnji dospjeli dug pa bi se on onda mogao svaliti na državni proračun.
Naime, Vlada mora uvjeriti EK da državno jamstvo za HAC-ov kredit nije državna potpora. Ako EK proglasi državno jamstvo HAC-u potporom, onda će, tumače upućeni, HAC vjerojatno morati izraditi novi program restrukturiranja i dati svoj doprinos u tom programu, znači oko 400 milijuna eura, slično kao u slučaju Croatia Airlinesa. A onda bi to oduljilo proceduru izdavanja državnog jamstva i dobivanja kredita, ako bi HAC uopće ikad i mogao ispuniti uvjete koji bi mu bili postavljeni. A HAC-u je već u svibnju ove godine potreban dio novca za podmirenje dijela ovogodišnje rate kredita.
HAC-ovi prihodi od cestarine godišnje iznose oko 1,3 milijarde kuna, a do ove godine imao je isto toliko prihoda i od 60 lipa iz cijene goriva. No od ove godine iz cijene goriva dobiva samo 20 lipa, što je dodatno pogoršalo stanje financija te prezadužene tvrtke kao i njezin kreditni rejting među bankama. A koliko se skupo zadužuje HAC svjedoči i podatak da će za kamate, naknade i troškove dobivanja kredita od 800 milijuna eura, platiti čak 250 milijuna eura.
U HAC-u nisu htjeli otkriti je li im za kredit do 800 milijuna eura prispjela ijedna ponuda pravdajući se da je postupak javne nabave još u tijeku. Rok za dostavu ponuda je bio kraj veljače. U HAC-u tako tvrde da će prije sklapanja ugovora o kreditu osigurati državno jamstvo.
– Nabava predmetnog kredita odvija se prema planiranoj dinamici. Ako ugovor ne bude potpisan do svibnja, imamo sredstva za podmirenje svojih obveza – tvrde u upravi HAC-a koju vodi Davor Mihovilić, no ne objašnjavaju otkud im ta sredstva.
U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja kažu da novija praksa sudova EU ukazuje da će se na financiranje gradnje infrastrukture koja će se koristiti u komercijalne svrhe ubuduće morati primjenjivati pravila o državnim potporama.
Produžena ruka države
Pa tako navode presudu u slučaju Leipzig Halle kojom je Europski sud potvrdio presudu Općeg suda da gradnja infrastrukture koja će biti korištena u komercijalne svrhe, pa tako i gradnja autocesta za koje će se naplaćivati cestarina, predstavlja ekonomsku aktivnost a time i državnu potporu operatoru koji upravlja tom infrastrukturom. Upućeni kažu da hrvatska strana pred EK brani jamstvo HAC-u tvrdnjom da se ne radi o gradnji novih autocesta nego o otplati već sagrađene i da to nije potpora jer je HAC bio produžena ruka države. No u EK su ipak vrlo skeptični prema HAC-u zbog brojnih afera pa će hrvatski pregovarači morati biti vrlo uvjerljivi.
>>Troškovi plaća u javnim poduzećima snižavaju se 2 posto
>>Ako vlada ne odustane od koncesije za autoceste, idemo na referendum
Bolje da pitate ako možete u WC