Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se znatno povećavaju novčane kazne te prvi put propisuje mjera privremenog oduzimanja vozila recidivistima koje se opisuje kao "sredstvo počinjenja prekršaja".
Predstavljajući zakonske novine, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je na sjednici Vlade da je riječ o izmjenama i dopunama u čiju su izradu bili uključeni i stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti. Cilj zakona je, kazao je ministar, povećanje svijesti svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa te prihvaćanje pravilnog ponašanja u prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.
Prijedlogom se povećavaju novčane kazne, propisuje minimalno trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u ovisnosti o broju ponavljanja prekršaja te propisuju i povećavaju negativni prekršajni bodovi za najteže prometne prekršaje.
U njih spadaju vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, prekoračenje dopuštene brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo (bez smanjenja brzine, povećanja brzine ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala), odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnja s više od 1,5 g/kg alkohola u krvi i vožnja pod utjecajem droga, upravljanje vozilom prije stjecanja prava ili dok je dozvola ukinuta odnosno oduzeta.
Osim za ove najteže prometne prekršaje, povećavaju se kazne i za nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisan prijevoz djece, korištenje mobitela i nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenje zimske opreme, bijega s mjesta prometne nesreće, nepropisno pretjecanje te nezaustavljanje na pružnom prijelazu.
Privremeno oduzimanje vozila recidivistima do sudske odluke
Mjera privremenog oduzimanja vozila propisuje se kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja prekršajnog djela, kazao je Božinović. Pritom je naglasio da bi se vozilo privremeno do odluke suda, a koju je sud dužan donijeti u roku od 15 dana, oduzelo vozaču koji je prije najmanje dva puta pravomoćno kažnjen te je ponovno počinio neki od najtežih prekršaja.
Kao novina propisuje se i prekršaj nepoštivanja sigurnosnog razmaka između vozila prilikom vožnje na autocesti koji mora iznositi najmanje dvije sekunde, ali i obveza snimanja vozačkog ispita kako bi se povećala njegova transparentnosti i kvalitete te ujednačila provedba vozačkog ispita.
Kao novina propisuje se i mogućnost provjere statusa vozačke dozvole na mrežnim stranicama MUP-a, a ministar ističe da zbog toga građani više neće morati izdvajati vrijeme za odlazak i čekanje u policijskim postajama te plaćati upravne pristojbe.
Nastavljaju se razgovori o propisivanja obveznog zdravstvenog pregleda za starije vozače
"S obzirom na to da je u javnoj raspravi dosta prijepora izazvao prijedlog propisivanja obveznog zdravstvenog pregleda vozača prilikom produljenja vozačke dozvole za osobe starije životne dobi te da o tome nije postignut konsenzus s predstavnicima umirovljenika važno je reći da će se do izrade nacrta konačnog prijedloga zakona nastaviti razgovori i napraviti dodatne analize s predstavnicima Ministarstva zdravstva te propisati rješenje koje će biti u funkciji povećanja sigurnosti prometa na cestama, a vodeći pri tome i računa o tome da to ne bude preveliki financijski teret za građane starije životne dobi", kazao je Božinović.
Dodao je da će MUP-ova radna skupina pratiti učinke predloženih izmjena i dopuna te predlagati dodatna poboljšanja ako se ukaže potreba.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o sustavu državne uprave kojim se želi depolitizirati, profesionalizirati i racionalizirati sustav, predlaže se smanjenje broja tijela državne uprave s 52 na 32 i stvaraju uvjeti za obavljanje prvostupanjskih poslova državne uprave na razini najbližoj građanima, povjeravanjem poslova ureda državne uprave županijama.
"Novim Zakonom o sustavu državne uprave omogućavamo provedbu reformskih mjera Vlade – depolitizaciju državne uprave, decentralizaciju i digitalizaciju, i to digitalizacijom uredskog poslovanja", rekao je ministar uprave Lovro Kuščević.
Predloženim se zakonom, dodao je, ispunjava Program Vlade za mandat od 2016. do 2020. u dijelu koji se odnosi na depolitizaciju i daljnju profesionalizaciju državne uprave. Prijedlogom zakona predviđa se da će upravnim organizacijama unutar ministarstava, umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara, upravljati (rukovodeći) državni službenici – ravnatelji uprava.
"Na taj će se način smanjiti broj državnih dužnosnika za 96 što, uz profesionalizaciju državne uprave, predstavlja i znatnu uštedu sredstava u državnom proračunu", rekao je Kuščević.
Time se provodi i depolitizacija državne uprave, istaknuo je, jer će se osobe na navedena radna mjesta imenovati na temelju javnog natječaja. Također, ostvarit će se i transparentnost zapošljavanja i jednaka dostupnost navedenih radnih mjesta svim građanima pod jednakim uvjetima, dodao je. U ispunjavanju reformskih zahtjeva decentralizacije i racionalizacije državne uprave, novim se zakonom predviđa povjeravanje poslova državne uprave jedinicama područne (regionalne) samouprave – županijama.
Time će se, naglašava ministar, omogućiti još veće približavanje poslova državne uprave građanima kao krajnjim korisnicima usluga državne uprave, imajući u vidu da se poslovi koji će se posebnim zakonima povjeriti prvenstveno odnose na upravna područja gospodarstva (obrt, ugostiteljstvo, turizam, trgovinu, cestovni prijevoz), društvenih djelatnosti (hrvatski branitelji, šport, predškolski odgoj, školstvo kulturu), opće uprave (državne matice, registri birača, udruge).
Zakonom se predviđa ukidanje 20 tijela državne uprave, odnosno, smanjivanje ukupnog broja tijela državne uprave s 52 na 32.
"Također, predloženim zakonom otvaramo mogućnost ustrojavanja pojedinih ustrojstvenih jedinica i ispostava tijela državne uprave kao jedinstvenih upravnih mjesta, gdje će građani moći podnijeti sve zahtjeve koji će po službenoj dužnosti i bez odgode biti dostavljeni stvarno i mjesno nadležnom javnopravnom tijelu te dobiti sve propisane obrasce", dodao je ministar.
Državni inspektor imat će status dužnosnika
U Sabor su iz Banskih dvora upućene i izmjene i dopune Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojim se predlaže da se kao dužnosnike utvrde glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik, koji su čelnici dvaju novih tijela državne uprave, a utvrđuje se i koeficijenti za obračun njihove plaće (6,21. odnosno 5,70).
Izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koji je na snazi od 1. siječnja, predviđa se ustrojavanje Državnog inspektorata i Hrvatske vatrogasne zajednice kao novih tijela državne uprave.
"Ovim izmjenama, a imajući u vidu činjenicu da će se niz inspekcijskih poslova objediniti u jednom tijelu – Državnom inspektoratu, otvara se mogućnost smanjenja broja rukovodećih službenika u ministarstvima koji su do sada obavljali inspekcijske poslove te samim time i mogućnost za postizanje ušteda na njihovim plaćama", istaknuo je Kuščević.
Predlaže se i usklađivanje s Prijedlogom zakona o sustavu državne uprave te se briše dosadašnji dužnosnički položaj pomoćnika ministra, a dosadašnji naziv „ravnatelji državnih upravnih organizacija“ zamjenjuje se nazivom „glavni ravnatelji državnih uprava, državnih zavoda i državnih ravnateljstava“.
U Sabor i izmjene Zakona o državnim službenicima
Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima koji, zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, čini paket normativnih rješenja kojima će se revidirati sustav plaća sukladno Nacionalnom programu reformi.
Umjesto dosadašnjih položaja pomoćnika ministara, koji su državni dužnosnici, predlažu se radna mjesta ravnatelja i glavnog inspektora koji upravljaju upravnom organizacijom u sastavu ministarstva.
Prema prijedlogu, omogućuje se zapošljavanje na određeno vrijeme zbog povećanog opsega poslova radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza, uključujući i obveze vezane uz predsjedanje RH Vijećem EU, ili obveza iz posebnih programa Vlade, samo do izvršenja navedenih obveza.
"Navedenim službenicima državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme jer ispunjenjem obveza RH ovim osobama prestaje državna služba", pojasnio je Kuščević.
Predstavljajući izmjene i dopune Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da one prvenstveno proizlaze iz usklađivanja sa Zakonom o kaznenom postupku, ali i potrebe jasnijeg normiranja pojedinih policijskih ovlasti. Među najznačajnijim predloženim novinama tako su prilagodba potrebnog osobnog policijskog zvanja policijskog službenika koji provodi ispitivanje okrivljenika ili svjedoka, čime bi se povećao broj istražitelja, a time i dinamičnost i efikasnost kriminalističkog istraživanja. Također, na četiri godine produljuje se rok čuvanja podataka za osobe protiv kojih je policija podnijela prekršajnu prijavu, nakon čega će se automatski brisati, dok će se podaci o pravomoćno osuđenima čuvati 10 godina. Na taj se način izbjegava mogućnost da se građane neopravdano sumnjiči za počinjenje prekršajnih djela, kazao je Božinović dodajući da je to "navedeno u skladu s Prekršajnim zakonom te Zakonom o sigurnosti prometa na cestama".
Izmjenama se propisuje da se provjera identiteta osobe može obaviti uvidom u informacijski sustav MUP-a, čime se prvi put stvara "pravna podloga i značajan tehnički iskorak za korištenje informacijskog sustava MUP-a i za provjeru identiteta, što će olakšati policijsko postupanje i kontakte građana s policijom".
"Propisuje se da se provjera identiteta zatražena od tijela državne uprave te pravne ili fizičke osobe prvenstveno izvrši uvidom u informacijski sustav MUP-a. Provjera identiteta uvidom u osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom provodit će se samo ako je to naložilo tijelo nadležno za vođenje postupka", kazao je Božinović, dodajući da se time "izbjegava mogućnost da se zbog takvih provjera identiteta stvara subjektivan osjećaj nelagode ili nerazumijevanja kada je u pitanju provođenje ovlasti policijskog službenika".
Zakonom se uređuju i mogućnosti te uvjeti pod kojima se policija "kao sredstvo prisile za zaustavljanje vozila može koristiti službenim i drugim vozilima", jer "u praksi postoji potreba da se u skladu sa sigurnosnom procjenom upotrebljavaju vozila za osiguranje javnih okupljanja", pojasnio je Božinović.
Policija će, ako zakon bude usvojen, moći srušiti dron ili drugi "pokretni uređaj na daljinsko upravljanje", što je prvo pravno normiranje postupanja prema takvim uređajima kada se oni pojavljuju kao sredstvo počinjenja kaznenog djela ili prekršaja.
Ostale predložene izmjene i dopune odnose se na preciznije terminološko normiranje važećih odredaba kako bi se otklonile nedoumice uočene u praksi, zaključio je Božinović.
Po osvojenom mjestu na europskim izborima, strankama 86 tisuća kuna za troškove promidžbe
Političke stranke i liste grupe birača po osvojenom mjestu u Europskom parlamentu, a nakon objave konačnih rezultata europskih izbora, za naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna dobit će 86 tisuća kuna, a one stranke i liste grupe birača koje su dobile najmanje 5 posto glasova, a nisu osvojile mjesto u Europskom parlamentu, dobit će 50 tisuća kuna. Odlučila je to Vlada, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma koji propisuje da visinu naknade troškova izborne promidžbe utvrđuje Vlada. Izbori za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu održat će se 26. svibnja.
Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe imaju političke stranke i liste grupe birača koje na izborima dobiju najmanje 5 posto važećih glasova birača.
"Predlaže se da se za političke stranke i liste grupe birača po osvojenom mjestu u Europskom parlamentu, prema konačnim rezultatima izbora, utvrdi naknada troškova izborne promidžbe u iznosu od 86 tisuća kuna, a za političke stranke i liste grupe birača koje su dobile najmanje 5 posto važećih glasova birača, a nisu osvojile mjesto u Europskom parlamentu, utvrđuje se naknada u iznosu od 50 tisuća kuna", izvijestio je ministar uprave Lovro Kuščević.
Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina 5. svibnja
Vlada je odlučila za 5. svibnja raspisivati izbore za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Odluke su donesene sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, a s obzirom na to da su posljednji izbori održani 31. svibnja 2015. godine, odnosno na istek četverogodišnjeg mandata tada izabranih članova vijeća nacionalnih manjina. Donijeta je i prateća odluka o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe, te odluka o visini naknade za rad članova izbornih tijela za provedbu tih izbora. Izbori se raspisuju za 15 vijeća češke nacionalne manjine, 33 albanske, 34 talijanske, 41 romske, 58 bošnjačke te 244 vijeća srpske nacionalne manjine, naveo je Kuščević.
VIDEO 16 najmoćnijih žena u hrvatskoj politici i društvu:
Kada cigo vozi na prednjem sjedalu svoje dvoje djece (nevezane naravno),..da li je i to prekršaj i tko će mu uručiti ili još bolje naplatiti kaznu?