Iako je premijer Zoran Milanović jučer u Splitu izbjegao decidirano odgovoriti kada će biti raspisani parlamentarni izbori, ipak je dao naslutiti kako mu ne bi bilo mrsko ako bi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović raspisala izbore u prvom mogućem ustavnom roku – krajem listopada. Krajnji je rok sredina studenoga.
– Svejedno mi je kojeg će se datuma održati izbori. Neću predlagati datum kao moji prethodnici. To nije moj posao, to je posao predsjednice, jedna od njezinih rijetkih dužnosti i obveza. Neka odluči sama ili u razgovoru s nekim drugim, ja se u to neću uplitati. Mislim da je to građanima tako svejedno. Oni znaju da će biti izbori, ali da će biti jednu ili drugu nedjelju, nevažno! – izjavio je Milanović i rekao kako Vlada ne misli čekati s izborima do 28. studenoga, kada će biti objavljeni službeni, vjerojatno pozitivni, rezultati rasta BDP-a u trećem kvartalu.
Već viđeno
Sabor će biti raspušten odmah nakon što se izglasaju, kako je premijer rekao, “zakoni za dobrobit građana”. Pritom je spomenuo i mjeru protiv energetskog siromaštva, takozvane “vaučere za struju i plin”. – To nije podjela proračunskih sredstava, već konkretni zakoni, doneseni u suradnji s pružateljima tih usluga – rekao je premijer. Kako će se novac za vaučere osigurati iz uplata tvrtki opskrbljivača, istina je da tu mjeru nećemo isplaćivati iz državnog proračuna. Ali moguće je ipak da taj trošak opskrbljivači na koncu ipak prebace na kupce električne i toplinske energije.
Kao i sve vlade do sada – a to nije samo hrvatski specifikum – tako je i Milanovićeva u zadnjoj godini mandata počela “kupovati” glasove i novcem iz državnog proračuna. Naravno da je velika većina donesenih odluka potrebna, pa i očekivana za socijaldemokratsku vladu, ipak bude u oči tajming – što su čekali tri godine? Godinu su počeli mjerom otpisa duga blokiranim građanima, pa su 15.434 građanina uspjela otpisati do 35 tisuća kuna svojih dugova, a Vlada je i svim dužnicima koji neredovito otplaćuju dugove pomogla smanjenjem zateznih kamata – za građane na 8,14 posto, a za tvrtke na 10,14 posto.
Ministar financija Boris Lalovac vratio je državne poticaje na stambenu štednju, što državu godišnje košta oko 50 milijuna kuna. Vlada je odlučila od 1. listopada isplaćivati dodatke na plaću za posebne uvjete rada i odgovornost za život i zdravlje ljudi za 73 tisuće zaposlenika u zdravstvenom sustavu. Podsjetimo, lani je Vlada državnim i javnim službenicima uskratila pravo na povećanje plaća na osnovi godina staža. Ova kompenzacijska mjera stajat će oko 190 milijuna kuna godišnje. Službenicima i namještenicima Vlada je odlučila isplatiti i jubilarnu nagradu od 1800 kuna, koja je do sada iznosila 500 kuna, i to će u konačnici porezne obveznike stajati 112,5 milijuna kuna.
Topli obrok gladnoj djeci
Vlada uoči izbora povećava i iznose zajamčene minimalne naknade za samce koji su radno nesposobni (sa 800 na 920 kuna) te za djecu samohranih roditelja (sa 320 na 440 kuna). Osiguran je novac i za topli obrok za 17.500 gladnih učenika, što bi u konačnici trebalo stajati 17,5 milijuna kuna. Dobre vijesti stižu i za radnike koji rade u tvrtkama kojima je blokiran račun i kojima prijeti stečaj. Država će tim radnicima isplaćivati do tri plaće (2423 kuna neto, iznos minimalca).
>>Milanović: Neću se miješati u datum izbora, a Karamarko bi mogao izići iz mišje rupe
>>Kupovanje vremena nije koristilo pa je SDP ubacio u petu brzinu
Porastao BDP (prema dubioznim metodama Državnog zavoda za statistku) za, nevjerojatnih, 1 posto i sad se hvataju te fatamorgane kao pijan plota. Još kad bi objavili za koliko su milijardi eura se zadužili ove godine pa da barem budemo u tome na čistu. Čitav mandat su sprčkali na ideologiju. Ušli smo u EU a nisu uspjeli zabilježiti nijednu značajniju investiciju. Po iskorištenosti EU fondova smo debelo najgori u EU. Sad se nakon pelješenja "građana" pune četiri godine sjetili raditi "za njihovu dobrobit". A sve to zbog neutažive gramzivosti i pohlepe za vlašću. Kod nas je doista najgore isplivalo na površinu.