Ovog tjedna bit će posve jasno hoće li politička kriza nakon rastave braka HDZ-a i Mosta završiti novom većinom i novom Vladom ili novim izborima. Što nam donosi svaka opcija, razradili smo u četiri scenarija. Jedan se odnosi na opstanak Vlade, drugi na to što u slučaju da premijer Plenković ne uspije sastaviti novu većinu, treći što donosi manjinska Vlada, a četvrti što donose izvanredni izbori.
Što dobivamo u slučaju da premijer Plenković uspije presložiti većinu i sastaviti novu Vladu?
Hrvatska je već dvije godine u stanju koje obilježava velika politička nestabilnost. Od izbora 2015. kada je Most osvojio 19 mandata Vlade su nestabilne i krhke, a obje vlasti koje su formirali Karamarkov, a poslije Plenkovićev HDZ s Mostom završile su raspadom. Građani su u dvije godine izašli dvaput na parlamentarne izbore, a u nedjelju navečer završili smo i redovne lokalne izbore. Hrvatska se trenutačno suočava s krizom u Agrokoru, čekaju nas turistička sezona i ponovne gužve na granicama, kurikularna reforma nikako da se provede... Kada je riječ o Agrokoru, u svakom je slučaju bolje da Vlada preživi, kada je riječ o kurikularnoj reformi, možemo se samo nadati da bi se stvari mogle pomaknuti s mrtve točke.
Što u slučaju da Plenković ne uspije formirati novu Vladu?
Ako politička kriza završi padom Vlade, otvorit će se dvije razine problema. Jedan će biti osobni Plenkovićev, jer bi to značilo njegov politički neuspjeh zato što je uvjeravao da će imati novu većinu, a druga razina odnosila bi se na ponovnu blokadu, odnosno mirovanje svih političkih poteza koje tehnička Vlada ne može vući. Ta bi situacija otvorila prostor nezadovoljnicima u HDZ-u koji su trenutačno pasivizirani jer je HDZ na lokalnim izborima ostvario apsolutnu pobjedu. Dogodi li se kolaps Agrokora, a iz dana u dan pojavljuju se novi problemi, tehnička Vlada ne bi bila ni u situaciji niti bi imala kredibilitet političkim utjecajem na bilo koji način sanirati moguću štetu.
Što ako Plenković sastavi manjinsku Vladu?
Plenkoviću bi u svakom slučaju bilo komotnije kada bi mogao u novu većinu, a time i u novu Vladu, pridobiti HNS. Namirio bi ih s dva (možda tri) ministarstva u Vladi, Ivana Vrdoljaka pozicijom potpredsjednika Vlade, ali imao bi manje nestabilnog partnera nego što je to bilo u slučaju suradnje s Mostom. No Plenkoviću je opcija (možda i realnija) manjinska Vlada, što znači da bi povremeno, npr. u slučaju izglasavanja proračuna, morao tražiti projektnu potporu ostalih stranaka (IDS-a, HSS-a, HNS-a). To bi, naravno, koštalo jer nijedna grupacija u Saboru neće biti voljna osiguravati većinu a da od toga nema baš nikakvu korist. Manjinske vlade podrazumijevaju mnoge kompromise i dogovore, podilaženja...
Što nas očekuje u slučaju izvanrednih parlamentarnih izbora i što bi oni promijenili?
Iako su izbori uvijek najpošteniji način rješavanja krize, posljednja dva ciklusa nacionalnih izbora oba su puta donijela jednaku nestabilnost. Sve su izraženiji stavovi da je potrebno što prije ići u izmjene izbornog zakona jer će se Hrvatska, u suprotnom, vrtjeti u začaranom krugu političkih turbulencija.
U HDZ-u, primjerice, sve su glasnija razmišljanja da bi trebalo ići u smjeru smanjivanja broja saborskih zastupnika, možda zabrane predizbornih koalicija... Novi izbori u srpnju ili rujnu vrlo vjerojatno donijeli bi sličnu podjelu političkih karata, što znači da bi formiranje Vlade ponovno zahtijevalo mučne pregovore i koalicije s novim igračima na političkoj sceni. Most bi vrlo vjerojatno i dalje ostao faktor, možda ne jak kao dosad, ali ni HDZ ne može očekivati znatan porast broja mandata koji bi mu omogućio lagodno formiranje nove većine.
Budući da je i Zlatko Hasanbegović, ponesen jako dobrim rezultatom Nezavisne liste Brune Esih na lokalnim izborima u Zagrebu, najavio osnivanje stranke, ta bi opcija sigurno utržila nekoliko mandata. Hasanbegović ima potencijal da pravaše, koji su posljednjih godina potpuno uništeni i razmrvljeni, vrati na političku scenu. To pak znači još pregovora za HDZ, kad bi ponovno bio u poziciji da sastavlja Vladu.
Sve o preslagivanju Vlade čitajte OVDJE.
Pitam sve one koji s toliko ljubavi stalno govore o nekoj regiji država nastalih raspadom bivše države i njihovom zajedničkom tržištu, želite li vi to opet vratiti Hrvatsku u jednoumlje i gospodarsku zaostalost kakvu smo imali. Nažalost još uvijek vodimo borbu protiv takvih razmišljanja, sprega politike i privilegiranih tajkuna je prejaka i zato zaostajemo za drugim državama EU. Primjer Agrokora je upravo dokaz tvrdnji da su neki političari, koji su u sprezi s tajkunima, krivi za to. Njima jednostavno nije u interesu povezivanje Hrvatske s tržištem EU jer onda ne bi bili glavn i igrači u toj njihovoj regiji, jer nebi mogli imati monopol i jer nebi mogli biti nedodirljivi kao što su sada