Vlada Andreja Plenkovića možda od oporbe i medija i dobije 100 dana mira, ali pred njom je utrka s rokovima za nekoliko važnih propisa i odluka. Pitanje porezne reforme, odnosno njezine implementacije od početka 2017. rješavat će se ovaj tjedan. Plenković mora donijeti konačnu odluku hoće li s prve sjednice svoje Vlade pustiti u proceduru reformu koja bi već od prvog dana iduće godine povećala dohotke zaposlenih građana i smanjila opterećenje poduzetnicima, ali i prouzročila rupe u proračunu.
Nove stope na dobra i usluge
Riječ je o izmjeni čak 14 zakona, a reforma seže od povećanja neoporezivog dijela dohotka na 3750 kuna, do snižavanja opće stope poreza na dobit na 18 posto pa do promjena u trošarinskom sustavu. PDV za sada zadržava iste porezne stope, ali će se promijeniti skupina dobara i usluga oporezovana stopama od 5, 13 ili pak 25 posto.
Rokovi su izuzetno kratki za implementaciju reforme pa bi bilo kakvo odgađanje donošenja propisa onemogućilo njezinu primjenu od 2017., što utječe i na sastavljanje proračuna koji bi se trebao donijeti u drugoj polovici studenoga.
Most je u predizbornoj kampanji bio protiv izmjena u sustavu PDV-a, ali blagonaklono gleda na poreznu reformu i vjerojatno će joj pružiti potporu. Tražit će i potporu za donošenje novog Plana za gospodarenje otpadom do 2020., oko kojeg je zaiskrilo između ministara Slavena Dobrovića i Lovre Kušćevića. Oba ministra ostala su u svojim foteljama i nakon promjene Vlade pa se mogu očekivati nova trvenja. Dobrović inzistira na donošenju novog plana, a Kušćević tvrdi da Mostovo rješenje implicira promjene 70 prostornih planova u općinama, gradovima i županijama te jednako toliko strateških procjena utjecaja na okoliš, za što je potrebno i do tri godine i ulaganje više stotina milijuna kuna. Dobrović je spreman uskladiti plan, ali ne bitno ga mijenjati. Kompromis će se morati postići, i to brzo, kako Hrvatska ne bi izgubila 475 milijuna eura rezerviranih u europskim fondovima za projekte zaštite okoliša.
Hitna tema i božićnice
Treba hitno započeti i pregovore sa sindikatima jer već krajem siječnja 2017. imaju pravo aktivirati sporazum po kojem im se osnovica plaća podiže za 6 posto, a na čiju implementaciju čekaju punih sedam godina. Možda ih mogu umiriti manje povišice do kojih će doći kroz izmjene poreza na dohodak.
Novog resornog ministra Tomislava Ćorića i prije tih pregovora čeka odluka o isplati božićnica. Milanovićeva Vlada spriječila je njezinu isplatu zakonom koji je jači akt od kolektivnog ugovora, ali je zakon poslan na Ustavni sud koji je ocijenio da on može biti na snazi samo dva kvartala, tako da bi u slučaju da novac za božićnicu nije predviđen Plenkovićeva Vlada morala poduzeti sličnu mjeru.
I država i MOL morat će što prije sjesti za stol kako MOL ne bi bez aktivne uloge drugog najvećeg dioničara Ine odlučivao o proizvodnji i pojedinim postrojenjima poput sisačke rafinerije.
Vlada će se u prvih 100 dana morati baviti i pregovorima s bankama u slučaju švicarac koji može prouzročiti gotovo osam milijardi kuna obveza, a početkom 2017. mogla bi joj u ruke doći i presuda u arbitraži s MOL-om u vezi s odštetom od 3 milijarde kuna zbog plinskog poslovanja.
Ako je porezna reforma u stilu Milanovića i Linića, bolje da je nema. Izmišljanje novih poreza i nameta ubilo je privredu i odgodilo oporavak (ako do njega ikada dođe). Samo da ne krenu tim stopama...