Vlada će u iduća dva tjedna odlučiti o projektu gradnje hidroelektrane Ombla. Kako se neslužbeno doznaje, dovršena je izrada Plana upravljanja bioraznolikošću – detaljnog dokumenta koji su HEP i Europska banka za obnovu i razvoj naručili od poznate svjetske konzultantske kuće WSP. Zaključci bi se uskoro trebali predstaviti hrvatskoj Vladi i javnosti.
Samo 1 km u Hrvatskoj
Iako je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović nedavno javno poručio kako bi se: “Vlada trebala koncentrirati na neke važnije projekte s obzirom na to da je riječ o staništu stotina endemskih vrsta”, valja reći da to još nije dominantno mišljenje u Vladi. U Vladi su prije svega svjesni činjenice da je HE Ombla jedini veći energetski projekt u Hrvatskoj koji ima i gotovu dokumentaciju i osiguran novac za realizaciju. U trenutku kad nacionalna ekonomija vapi za investicijama, ovaj projekt nosi otprilike 960 milijuna kuna poslova za domaće kompanije, više od 1000 radnih mjesta i smanjenje uvoza struje za 8 posto. Za HEP to znači godišnje uštedu od stotinjak milijuna kuna, smanjenje troškova za emisije ugljikova dioksida od 4,5 posto i to uz rok isplativosti od 13 godina.
U takvim okolnostima dio članova Vlade smatra da bi odustajanje od takve investicije u ovom trenutku bila loša ekonomske poruka, ali i svojevrsno “otvaranje Pandorine kutije”.
– Ne zaboravite da je Ombla projekt koji ima sve potrebne dozvole. S obzirom na interes javnosti, izvodile su se dodatne ekološke studije, no u slučaju da i one pokažu da se investicija može provesti bez da nanese nepovratnu štetu okolišu, ne vidim koji bi to bio formalni razlog za odustajanje od projekta. Ako su njegovu održivost potvrdile sve mjerodavne državne institucije i neovisni konzultanti, to bi bio presedan kojim bi u pitanje doveli sve buduće investicije – kaže jedan Vladin visokopozicionirani dužnosnik.
Pritom nije nevažno ni što je utjecaj gradnje elektrane na podzemni ekosustav Omble vrlo ograničen. Podzemni slijev i ekosustav Omble proteže se na površini od 800 četvornih kilometara, od čega je samo jedan kilometar u Hrvatskoj. Kako je smisao projekta povećanje i stabilizacija postojeće podzemne akumulacije, trajni utjecaj na staništa dogodio bi se jedino na srednjoj etaži špilje koja bi bila trajno poplavljena. Riječ je o tunelima ukupno dugim osamsto metara koje bi HEP trebao kompenzirati bušenjem nove 2,5 kilometara duge špilje na višoj točci.
Šišmiši mogu biti mirni
Zaštićena staništa šišmiša nalaze se u gornjoj etaži špilje i tu ne bi bilo nikakvih intervencija, a i radovi u ostatku špilje morali bi biti organizirani tako da ne ometaju hibernacijski ciklus šišmiša. U špiljskom sustavu Omble dosad je zabilježeno otprilike 105 živih vrsta, od čega tridesetak endemskih. Riječ je o rijetkim vrstama gljiva, pauka i šesteronožaca. Bi li gradnja elektrane ugrozila njihovu opstojnost, pitanje je o čijem odgovoru ovisi budućnost projekta HE Ombla.
>> HE Ombla ne smije se graditi, Mirela Holy traži Čačićevu ispriku
Reversibilne hidro-elektrane su divna stvar ZA BOGATE koji si mogu priustiti razbacivanje novca na nesto sto daje ucinkovitost proizvodnje energije po prilici tri puta skuplje nego "klasicna hidrocentrala. Hrvatska nije dovoljno bogata u ovom trenutku da se upusta u takav projekt. Za te novce se moze izgraditi tri termoelektrane na najjeftinije i trenutno najcisce gorivo: "cisti" ugljen. Uvoz "cistog" ugljena je popularna stvar u svijetu koji mari za ekologiju a jeftiniji je od zemnog plina. U Americi sam vidio dvije od desetak reversibilnih hidrocentrala. Sve su bile "politicki" projekti - zaposliti (vrlo)-lokalnu ekonomiju, i zadovoljiti "grlitelje stabala" - zelene. Ali Ameri se razbacuju parama a Hrvatska nema mogucnosti za takav luksuz.