Vlada u pandemiji može odgoditi ovrhe na 6 mjeseci

Netom uoči novog lockdowna izglasane su izmjene Ovršnog zakona, no za razliku od prethodnog zatvaranja gospodarstva, ne prati ih i moratorij na ovrhe iako će ponovo deseci tisuća građana ostati bez posla i prihoda.

Ovaj put nisu pred vratima ni parlamentarni izbori pa si vlast može priuštiti malo manje socijalne osjetljivosti. Nadu ostavlja prihvaćen amandman SDP-a da Vlada može donijeti odluku o moratoriju na najviše šest mjeseci u uvjetima pandemije.

Dužni obavijestiti dužnika

Hoće li izmjene Ovršnog zakona pomoći? Malčice. Što dobroga donose, a što je propušteno? Današnjim izglasavanjem, od 1. prosinca od ovrhe nad novčanim sredstvima izuzimaju se božićnice, uskrsnice, regres, topli obrok i druge izvanredne novčane nagrade, a prema HDZ-ovu amandmanu i sindikalne pozajmice, terenski i pomorski dodaci, naknade za pričuvnike, nagrade učenika i sportske stipendije sportaša s invaliditetom.

Usvojena je i izmjena prema kojoj se deložacije iz nekretnina neće provoditi od 1. studenoga do 1. travnja. Cenzus za ovrhu nekretnine podiže se sa 20.000 na 40.000 kn, no nije usvojen amandman HSLS-a koji je predlagao da limit bude 100.000 kn te da građani zbog relativno malog dugovanja ne mogu izgubiti krov nad glavom. Digitalizacijom će se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokretati podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnim bilježnicima. Predmeti će im se ravnomjerno raspoređivati abecednim redom, a oni postaju povjerenici suda.

Ponešto se smanjuju i troškovi jer se inicijalno ukida stavka pribave potvrde ovršnosti, koja je iznosila 250 kn plus PDV, no ona će se ipak plaćati ne podmiri li dužnik dug u roku od 15 dana nakon što primi obavijest. Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici. U što Vlada nije dirala?

U odvjetničke tarife, najviše u ovršnom postupku, u redoslijed naplate pa se i dalje prvo podmiruju troškovi, a tek onda kamate i na kraju glavnica. Nije ograničen rast kamata i one mogu višestruko premašiti glavnicu duga, a nije određen ni socijalni minimum – apsolutno zaštićeni dio koji se ne bi smio ovršiti.

I dalje zarađuju na ovrhama

U ovršnom su postupku ostali svi sudionici koji zarađuju na tome: javni bilježnici koji su unaprijeđeni u povjerenike suda da se izbjegnu „packe“ EU jer nije u duhu pravnog poretka da sudjeluju u ovrhama, odvjetnici i agencije za naplatu potraživanja koje otkupljuju dugove po diskontnoj cijeni od 20 do 30%, a naplaćuju ih u cijelosti.

Ovrhe će i dalje provoditi poslodavci, iako je bilo najavljeno da ni oni i HZMO to više neće morati raditi. I zadnje, ali ne i najmanje važno – ovo su sve mjere koje se, uz iznimku proširenja neovršivih dijelova primanja, ne odnose na stare ovršene, u ovom trenutku – sve blokirane građane. Samo na one koji će se tek utopiti u dugu.