Izbor

Vlada u Strasbourg šalje nove suce ESLJP-a

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Jasna Omejec
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Davor Derenčinović
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
Đuro Sessa
Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Snježana Vasiljević
Autor
Iva Puljić-Šego
12.07.2019.
u 08:22
Sud se sastoji od broja sudaca jednakog broju država članica Vijeća Europe koje su ratificirale Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, navodi se na Vladinim stranicama
Pogledaj originalni članak

Vlada je nakon provedenog javnog natječaja za izbor ad hoc sudaca pri Europskom sudu za ljudska prava predložila: prof. dr. sc. Davora Derenčinovića, prof.dr. sc. Elizabetu Ivičević Karas, prof. dr. sc. Jasnu Omejec, Đuru Sessu i izv. prof. dr. sc. Snježanu Vasiljević.

Europski sud za ljudska prava osnovan je 1959. godine, sa sjedištem u Strasbourgu. Odlučuje o pojedinačnim ili međunarodnim zahtjevima koji se odnose na povredu građanskih i političkih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Sud se sastoji od broja sudaca jednakog broju država članica Vijeća Europe koje su ratificirale Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, navodi se na Vladinim stranicama.

Ključne riječi
Snježana Vasiljević Đuro Sessa jasna omejec Davor Derenčinović Europski sud za ljudska prava
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Pogledaj Sve
DH
dalibor.hren
10:09 12.07.2019.

Nadam se da neće izjaviti: "Gvožđe se kuje dok je vrelo"!?

Avatar raco
raco
09:45 12.07.2019.

Iz Hrvatske će sjediti suci u Strasbourgu a Hrvatska je od tog istog suda u više navrata bila osuđena zbog krive provedbe prava i povredu prava okrivljenika. Pa što ti dični pravnici nisu ovdje u RH mijenjali krive prakse i ne dopustili da se ogriješimo u vladavinu prava. Npr. ne bis in idem, godinama je u Hrvatskoj bilo sasvim pravno moguće biti suđen i osuđen za isto djelo, i to u prekršajnom i kaznenom postupku, i gdje su bili tada ti pravnici da dignu glas protiv te mogućnosti???? Ajde bježi i sad ćemo mi nekome soliti pamet da krivo sudi u svojoj zemlji.

Još iz rubrike Vijesti

Integracija stranih radnika u Hrvatskoj

Prevelike su brojke stranih radnika iz dalekih zemalja koji bi trebali poznavati osnove jezika ove zemlje – a ne znaju ih, niti ih uče

Bez migracijske politike i u sklopu nje imigracijske, čije su donošenje demografi zazivali barem cijelo proteklo desetljeće, danas imamo stihijski uvoz radne snage, najviše za potrebe turizma i ugostiteljstva te građevine, i izostanak praćenja temeljnih podataka o useljenicima poput obrazovanja, odnosno školske spreme, zanimanja u kojem rade s radnim iskustvom ili bez njega, gdje žive, je li riječ o samcima ili s nekima od njih dolaze i članovi obitelji...