Vlada Zorana Milanovića odlučila se za privremeno financiranje, a to podrazumijeva tek plaćanje osnovnih troškova koji ne smiju biti veći od rashoda iz prethodne godine. Ne smije se zapošljavati, ali ni donositi nikakve mjere koje stvaraju nove veće obveze za državu, a najkasnije do kraja ožujka neka buduća vlada bit će obvezna sastaviti pravi proračun. U prva tri mjeseca godine 2015. potrošeno je 29 milijardi kuna pa bi se na toj razini trebala zadržati potrošnja i iduće godine.
Deficit pod kontrolu
Ipak, mjere koje se donose u osvit izbora znatno će promijeniti situaciju na prihodnom planu. Banke će zbog porezne olakšice uplaćivati manje novca u proračun, a i trgovcima se režu troškovi, što će riznicu dodatno osiromašiti. Ne treba zaboraviti ni da 2016. nema prenošenja novca u prvi mirovinski stup, a nove troškove čine vaučeri socijalno najugroženijima, podizanje naknada, rješenje Imunološkog zavoda i slične mjere koje će se jače odraziti na financije u 2016. nego u zadnjih nekoliko mjeseci 2015.
Donošenje proračuna za tri četvrtine godine znatno umanjuje reformski kapacitet nove vlade. Kasnit će se s rezanjem troškova i uvođenjem reformi pa analitičar Željko Lovrinčević očekuje da ćemo 2017. dočekati s javnim dugom većim od 90 posto BDP-a i visokim deficitom, što nas vodi u nestabilne javne financije.
– Nova vlada morat će napraviti kvalitetnu snimku stanja, svojevrsni “clean start”. Bitno je da se ovaj proračun izradi uz asistenciju Bruxellesa, a polazna osnova za razgovor s EK može biti detaljna snimka stanja. Mogu se očekivati neplaćene obveze i razne subvencije koje ulaze u deficit i javni dug – upozorava Lovrinčević, ističući da očekuje znatno rezanje rashoda kako bi se pod kontrolom držao deficit i kako javni dug ne bi probio granicu od 100 posto BDP-a već u 2017.
Milanoviću donošenje proračuna prije izbora nikako ne odgovara: s jedne strane populistički proračun naišao bi na kritike iz EK ili redova vjerovnika, a nitko ne želi na izbore obećavajući manje plaće i mirovine te otkaze.
Gori i od Rumunjske
– Svjesni su da nemaju što pokazati proračunom koji inače odražava politiku Vlade pa su od njegova donošenja i odustali. Smjernice ekonomske i fiskalne politike koje su donesene pokazale su da Milanovićeva vlada očekuje rast manji od jedan posto, što znači da bi svojom politikom dovela Hrvatsku na začelje EU kolone, pri čemu bi nas prestigle čak i Rumunjska i Bugarska – poruka je Ivane Maletić iz HDZ-a koja upozorava i da Vlada donosi populističke mjere za koje nema novca u proračunu.
>> Vlada će današnjim uredbama 'podebljati' proračun za 1,8 milijardi kuna
ANKETA:: oca vlada je karastrofa krivac nespisobni Milanovic