GODIŠNJI IZVJEŠTAJ Vlada i pravosuđe na udaru organizacije Amnesty International

Vlada uputila pogrešnu poruku posjetom J. Kosor Haagu!

26.01.2009.
u 16:38
Pogledaj originalni članak

Amnesty Intrenational kritizira Vladu zbog neuspjeha u progonu ratnih zločina koje su počinili pripadnici HV-a i MUP-a, te neuspjeha u osiguranju slobode izražavanja, jer nisu poduzete odgovarajuće mjere da se novinari zaštite od napada i zastrašivanja, a nisu provedene ni istrage, te kažnjeni odgovorni.

Amnesty brine što je za ratne zločine procesuirano 611 osoba, imajući u vidu broj ratnih zločina kao i vrijeme proteklo od završetka rata. Zamjeraju i što je većina slučajeva suđena u odustnosti. I dalje je, tvrde, prisutno ozračje zastrašivanja svjedoka i novinara, jer vlasti nisu izrazile bezuvjetnu podršku progonu odgovornih za napade. Pozvali su se na slučaj Levar, ali i Vladimira Gojanovića.

Išla u Haag
Ne samo da napadi nisu osuđeni, ističe se u izvješću, nego su i vladini dužnosnici nastavili iskazivati podršku optuženima u Haagu, poput potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor.

Nema volje
Amnesty je zabrinut i što pravosuđe nastavlja trend diskriminacije, koja se očituje u optužbama i presudama ovisno o etničkoj pripadnosti. Ratni zločini pripadnika HV-a i MUP-a i dalje ostaju većinom nerazriješeni, navodi izvještaj. Više od 98 posto optuženih za ratne zločine pripadnici su JNA i srpskih paravojnih formacija, a manje od dva posto pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Amnesty sumnja da takva statistika nije u skladu s brojem zločina, već činjenicom da je etnička pripadnost optuženih i žrtava igrala glavnu ulogu u odlučivanju oprocesuiranju.

Amnesty zna da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izdao instrukcije tužiteljima da osiguraju jednake standarde progona, bez obzira na etničku pripadnost, ali drže da su nužne i dodatne mjere.

Zabilježeno je da Srbi za ratne zločine bez mrtvih dobivaju iste kazne kao i Hrvati za ubojstvo Srba. Velik broj zločina ostaje neistražen i neprocesuiran zbog nedostatka političke volje. Navodi se primjer Siska, gdje su mnogi slučajevi još uvijek u predistražnoj fazi, a mnogi se i ne tretiraju kao ratni zločin, pa postoji opasnost zastare. Lokalne vlasti kažu da im nedostaju kapaciteti za istraživanje zločina.

Amnesty brine i da bi povećan broj napada na novinare mogao negativno utjecati na one koji se bave istraživačkim novinarstvom.

Pogledajte na vecernji.hr