Europska komisija očekuje od nove vlade 3 milijarde kuna niži deficit u 2016. godini

Rast BDP-a i povećanje poreznih prihoda koje je iz njega proizašlo omogućilo je Milanovićevoj vladi da ležerno odradi mandat do kraja, premda se pat-pozicija u kojoj se trenutačno nalaze glavni politički akteri teško može nazvati ležernom. U prvih jedanaest mjeseci ove godine porezni su prihodi rasli između 8 i 10 posto u odnosu na prošlu godinu, a deficit središnjeg proračuna iznosio je 7,5 milijardi kuna. Ponovi li se situacija iz prosinca prošle godine, lako se može dogoditi da će godišnji manjak u državnoj blagajni biti dvije milijarde kuna niži od planiranih 12,5 milijardi kuna. Povrh toga, iz mirovinskih je fondova sjelo 1,2 milijarde kuna doprinosa od beneficiranih umirovljenika pa je i državna riznica smanjila vrijednost ukupnih zaduženja kroz trezorske zapise.

Gdje je rješenje za javni dug

No, u jedanaest mjeseci država je za kamate izdvojila 10,4 milijarde kuna (koliko i cijele prošle godine), a izdaci za kamate dostižu svotu koju Hrvatska godišnje daje za obrazovanje, počevši od osnovnih škola do fakulteta! Još 2008. kamate su odnosile 'samo' 4,7 milijardi kuna, dok će iduće premašiti neodrživih 12 milijardi kuna! Lani je također pred kraj godine bilo ušteda unutar središnjeg proračuna, no bez utjecaja na deficit šire države (oko 18 milijardi kuna) jer su ga podebljali minusi javnih poduzeća. Na stotine stranica teksta koje su proteklih tjedana ispisali znalci iz HDZ-a, SDP-a i Mosta nigdje ne stoji kako će i kada zaustaviti rast javnog duga koji je nadomak 290 milijardi kuna!?

Posljednjih šest godina, uključujući i ovu, Hrvatska je posudila 115 milijardi kuna za pokrivanje deficita opće države i da bi se tome stalo na kraj, morali bismo odmah pokrenuti proces razduživanja dok se izdaci za kamate ne svedu na prihvatljivu razinu. Istraživači Europske komisije nedavno su u svom godišnjem poreznom izvještaju naveli da bi proračun hrvatske države, s pripadajućim javnim tvrtkama, morao imati primarni suficit idućih 15 godina da dođemo do tog cilja! Most je u dosadašnjim pregovorima propustio otvoriti javnu raspravu i o zdravstvu čiji se dugovi iz godine u godinu saniraju iz državnog proračuna. Slično je i s javnim poduzećima, a najveći će pritisak doći od HŽ Infrastrukture, Carga, Putničkog prometa, HAC-a i Hrvatskih cesta. Inače, u proračun je u prvih 11 mjeseci ove godine sjelo 98,2 milijarde kuna prihoda, a rashodi su iznosili 105,8 milijardi kuna i ako se ta dinamika nastavi u prosincu, realizirani bi rashodi mogli biti nešto niži od plana (120,7 milijardi kuna), dok bi se prihodi mogli uklopiti u planirane veličine (108 milijardi kuna).

Najvažniji državni prihod, onaj od PDV-a, bio je izdašniji za 7 posto u odnosu na 2014. godinu te je zasad donio 40,2 milijarde kuna. Ministarstvo financija planiralo je ove godine od PDV-a prikupiti 42,2 milijarde kuna. Premda se u izbornoj kampanji i postizbornim pregovorima spominje mogućnost smanjenja PDV-a, bilo kroz nižu međustopu za pojedine grupe proizvoda, bilo kroz spuštanje gornje stope od 25 posto, malo je vjerojatno da će do toga doći.

Kako će ispuniti obveze

Europska komisija očekuje od hrvatske vlade da iduće godine smanji proračunski deficit za najmanje tri milijarde kuna kako bi se uklopili u okvire određene procedurom prekomjernog deficita. Nijedna stranka, ni za vrijeme kampanje ni kasnije u pregovorima s Mostom, nije kazala kako će poštovati preuzete obveze, što će im, kad se na kraju formira vlada, biti najvažnija obveza.

Od trošarina je ove godine prikupljeno 12,8 milijardi kuna, a poreza na dobit 5,7 milijardi kuna. Ta će stavka iduće godine biti mršavija zbog gubitaka koje je bankama donijela konverzija pa će se i taj manjak morati pokrivati iz drugih izvora.

>> Svjetska banka, MMF i EK: Ove reforme će Hrvatska morati napraviti...

>> Najbrži rast od 2008.: BDP u trećem tromjesečju realno veći za 2,8 posto