Ustavni sud ukinuo lanjsku izmjenu Zakona o DSV-u

Vladajući se opekli jer nisu usvojili amandman SDP-a o izboru sudaca

Foto: DPA/PIXSELL
Vladajući se opekli jer nisu usvojili amandman SDP-a o izboru sudaca
14.07.2023.
u 12:39
Umjesto "sudačka dužnost", usvojeno je "pravosudna dužnost" pa je državnim odvjetnicima onemogućeno da postanu suci prvostupanjskih sudova, što je notorno neustavno
Pogledaj originalni članak

Ustavni sud je ukinuo dio odredbi članka 51. i 56. Zakona o Državnom sudbenom vijeću zbog kojih se državni odvjetnici nisu mogli kandidirati za prvostupanjske suce općinskih, trgovačkih i upravnih sudova jer je u spornom dijelu bilo propisano da sucima tih sudova mogu postati kandidati koji ne obnašaju pravosudnu dužnost.

Zakon o DSV-u, iako među temeljnima za suce, jedan je od "najdinamičnijih" zakona jer je od 2010. mijenjan sedam puta, te je i Ustavni sud ukidao dvije njegove odredbe 2013. te jednu u veljači ove godine u vezi sa neustavnim sigurnosnim provjerama sudaca. Sporne odredbe US je već ocjenjivao, ali tada ne i u spornom sadržaju koji je dodan lani u lipnju.

Prije spornih izmjena sporna odredba članka 51. glasila je: "Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike odnosno koja već obnaša pravosudnu dužnost.", a onda je izmijenjen krajnji dio iza riječi "dužnosnike" u "i koja ne obnaša pravosudnu dužnost". Slično je izmijenjena i druga sporna odredba.

Te su izmjene onemogućile državne odvjetnike kao pravosudne dužnosnike da postanu suci, pa se predlagatelj ocjene Borna Vincek iz Molvi obratio US-u tvrdeći da je to protivno jamstvu iz našeg Ustava i niza međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima o dostupnosti svakog radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima, diskriminatorno i posve nejasno zašto bi se državne odvjetnike onemogućilo da postanu suci. Predlagatelj je i za e-savjetovanja postavio upit o spornoj izmjeni pa mu je Ministarstvo pravosuđa i uprave kao predlagatelj izmjena Zakona o DSV-u obrazložio kako je cilj razlikovati imenovanje od premještaja sudaca. Jer, kad već imenovani suci sudjeluju u imenovanju prvostupanjskih sudaca to komplicira i produljuje proces imenovanja, provocira nova imenovanja i dovodi do poremećaja popunjenosti i kontinuiteta rada sudova. Stoga, zaključio je MPU, na prvostupanjskim sudovima neće biti mobilnosti, koja je omogućena na višim razinama. Ali, pri tome su očito zaboravili na to da su i državni odvjetnici pravosudni dužnosnici. I u obrazloženju Konačnog prijedloga tih izmjena ne spominju se državni odvjetnici. SDP je amandmanom tražio brisanje te izmjene jer se neutemeljeno diskriminira osobe koje obnašaju pravosudnu dužnost, ali amandman nije prihvaćen vjerojatno po inerciji kao oporbeni. MPU se na isti način očitovao na traženje US-a ali sada navodeći da kandidati za suca prvostupanjskih sudova mogu biti samo oni koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji još nisu imenovani na "sudačku dužnost".

VEZANI ČLANCI:

Ali, u usvojenoj izmjeni pisalo je "pravosudni dužnosnici" pa je US obrazložio da je notorno bitna razlika između "pravosudne" i "sudačke" dužnosti jer je prvi pojam širi te uz suce obuhvaća i državne odvjetnike. US je zaključio da nijedan dokument u zakonodavnoj proceduri ne daje razloga za čvrsti zaključak o namjeri isključivanja državnih odvjetnika izuzev toga što amandman SDP-a iz nepoznatih razloga nije prihvaćen. Stoga je US zaključio kako je moguće da se radi o nomotehničkoj pogrešci. Da su vladajući namjeravali isključiti državne odvjetnike, ta namjera "nedvojbeno ne bi udovoljavala testu elementarne legitimnosti zakonodavnog cilja, dok o razmjernosti upotrijebljenog sredstva u takvom slučaju ne bi moglo biti ni govora, kada je riječ o situaciji očitog i nedvojbenog kršenja ustavnog jamstva" o dostupnosti svakog radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima.

S obzirom da je obrazloženje spornog zakonskog prijedloga proturječno samom prijedlogu, uz to što je odbijen amandman SDP-a, usvojena izmjena i očitovanje MPU-a po US-u "stvara konfuziju oko prave svrhe osporenih odredaba i načina njihove primjene, a time dovodi do ustavnopravno neprihvatljive pravne nesigurnosti". Nije na onima koji primjenjuju zakone i na koje se zakoni imaju primijeniti da nagađaju o namjeri zakonodavca i svrsi zakona, kao ni o njegovu stvarnom sadržaju, poruka je Ustavnog suda.

Sporna norma je nejasna i ustavnopravno neprihvatljiva jer evidentno ne odgovara svojem legitimnom, javno deklariranom normativnom cilju i svrsi pa onemogućuje državne odvjetnike u kandidiranju. "Još nejasnijim, a prema stajalištu Ustavnog suda i suvišnim, osporene odredbe čini okolnost da je postupak premještaja već imenovanih sudaca u druge sudove istog stupnja uređen zakonom kao zaseban postupak (članak 61.a ZoDSV-a).", zaključio je US u svojoj jednoglasnoj odluci u punom sastavu.  

VEZANI ČLANCI:

VIDEO: Poletjele šake u Skupštini Kosova: Prskanje vodom preraslo u masovnu tučnjavu

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.