Vladine mjere za oporavak: Rezanje vrpca prije izbora

Jedanaest od trideset u jesen predstavljenih Vladinih projekata u prvom tromjesečju ući će u prvu fazu realizacije, odnosno raspisivanje natječaja, izvijestila je premijerka Jadranka Kosor na konferenciji za novinstvo. Među njima sigurno je najzvučnija gradnja novoga putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb, investicija vrijedna 1,5 milijardu kuna, koja će se dati u koncesiju te modernizacija Luke Rijeka.

Na sustavu odvodnje i vodoopskrbnog sustava u pripremi su projekti vrijedni oko 800 milijuna kuna. Među najavljenim je projektima i hidroelektrana Ombla, trafostanica u Dubrovniku, remont i sanacija 28 km pruge Križevci – Koprivnica, rekonstrukcija spremišnog prostora naftnog terminala Omišalj te spremišnog prostora terminala Sisak.

Odluka na jesen

Poslije raspisivanja natječaja do kraja ožujka, u sljedeća dva mjeseca bi za te projekte trebale pristići ponude, a koje će potom Povjerenstvo razmatrati i odluku donijeti najvjerojatnije na jesen, pa bi tako listopad mogao poslužiti rezanju vrpca za pojedine projekte, dakle, taman prije izbora. Iako takvu interpretaciju ima većina stručnjaka, istodobno pozdravljaju da se takvo što pokreće i da, iako je izbornagodina, nije prekasno za pokretanje investicijskog zamaha. No upozoravaju kako je potreban oprez jer rast gospodarstva mogao bi na drugoj strani produbiti povećanje uvoza.

Najprihvatljiviji koncept za projekte u zemlji zato je priljev inozemnog kapitala bez zaduživanja. Ali privlačenje kapitala u primjerice energetski sektor moguće je samo ako na tom području imamo tržišne cijene.

– Plin ili energetika moraju prihvatiti tržišne cijene, to ne može biti socijalna kategorija, jer samo tako možemo očekivati priljev inozemnog kapitala na tržišnim načelima – kazao nam je sugovornik blizak Vladi. Tumači kako bi se u vezi s novim projektima moglo dogoditi da kupnja nove opreme poveća uvoz, odnosno produbi deficit u bilanci tekućeg plaćanja, čime se bez obzira na rast gospodarstva ravnoteža opet ne bi postigla. Zato se i pri sljedećim prodajama većina stručnjaka zauzima za pronalazak strateškog partnera i korištenje koncesija. Domaće državne tvrtke kao što je HEP trebale bi voditi računa koliko financijski mogu podnijeti ulaganja u pojedine projekte.

Naime, prema posljednjim je podacima vidljivo već kako se smanjuje dug banaka i privatnih tvrtki, a povećava dug javnih tvrtki, što je još jedan element zbog kojeg se mora izbjeći zaduživanje, a uskoro bi takvo upozorenje moglo doći i od HNB-a. Domaći bi privatni ulagači prema procjenama mogli sudjelovati s oko dvije do tri milijarde kuna u investicijskim projektima, a jedini za kojeg se zna da ima slobodna sredstva je Adris. Čelnik kompanije Ante Vlahović već je i sam potvrdio interes u Plomin II.

– Nije isključeno da neke domaće tvrtke uđu projektnim financiranjem, ali i za takvo što opet je potrebno osigurati na početku barem 25 do 30 posto vlastitih sredstava. Zna se da ozbiljniji energetski projekti imaju minimalnu cijenu od milijardu eura – kazao je konzultant Damir Novotny.

Uskoro IPO na burzi
Mnogi stručnjaci nisu sigurni i da će za sve projekte biti podjednak interes. Naime, zna se kako je atraktivan Brijuni Rivijera zapeo zbog povrata investicije od 15 do 20 godina. Ništa bolje nije ni s energetskim sektorom, a dodatno je upitna atraktivnost zbog u našoj zemlji već spomenutih niskih cijena energenata. U četvrtak je na sjednici Vlade izmijenjen zakon kojim se omogućuje davanje zračnih luka u koncesiju. Da za projekt Zračne luke Zagreb ima interesa njezin direktor Tonči Peović potvrdio je još potkraj prošle godine. Posrijedi su zračne luke Frankfurt, München, Zürich, Istanbul, Houston i neke druge...

I za modernizaciju Luke Rijeka interes je još prošle godine pokazao China Ocean Shipping Company, najveći kineski i jedan od vodećih svjetskih brodara koji već radi preko Luke Rijeka. Vlada očekuje da bi ti projekti mogli omogućiti rast BDP-a u ovoj godini od najmanje 1,5 posto. Na ubrzanju investicija već gotovo mjesec dana radi potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević, koji u posljednje vrijeme sve češće komunicira i s Vladinim savjetnicima, a u timu će mu se pridružiti po jedna osoba iz resornih ministarstava. Uz investicijske projekte u Vladi se aktualiziralo i pitanje privatizacije.

J. Kosor najavila je kako će pripomoći oživljavanju tržištu kapitala, što znači da se planira inicijalna javna ponuda, ali da za takvo što treba i odobrenje koalicijskih partnera. Milorad Pupovac iz SDSS-a potvrdio nam je kako je potrebno prije razmotriti stanje u pojedinim tvrtkama te tek tada vidjeti potrebu je li potrebno prodati dio ili ne.