Kada je lani preuzela Vladu, jedan od prvih poteza premijerke Jadranke Kosor bilo je smanjenje naknada za nezaposlene! S tadašnjih 3600 kuna, najveće novčane naknade za nezaposlene srezane su na približno 2200 kuna. To je trebalo biti privremeno rješenje kako bi se došlo do sredstava za povećan broj nezaposlenih. U godinu dana na burzu je došlo 80 tisuća otpuštenih radnika, ali državni izdaci za nezaposlene nisu pratili taj tempo pa se štedjelo smanjivanjem naknada.
Novi rez
Ovo ljeto Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala novi prijedlog izmjena Zakona o posredovanju kojim se još jednom smanjuju prava nezaposlenih. Od početka listopada, prva tri mjeseca nakon dolaska na burzu otpušteni će radnik kao naknadu dobivati 70 posto svoje plaće, ali će se nakon isteka tog roka iznos naknade spustiti na 35 posto prosječne plaće. Prema prijašnjem zakonu, naknada bi trebala biti 50 posto plaće. Na taj način Vlada planira godišnje uštedjeti 180 milijuna kuna! Dobro je što se taj novac ipak neće izvlačiti s burze rada, već će dio sredstava ići za naknade dugotrajno nezaposlenih radnika. Tko bude bez posla dulje od godinu dana, a primat će naknadu najmanje tri mjeseca, može računati na još jedan do četiri mjeseca dodatne naknade.
– Produljenje trajanja naknade je mjera koju u kriznim vremenima poduzimaju čak i najliberalnije kapitalističke ekonomije poput SAD-a. Početkom 2009. takvu je izmjenu predlagala i opozicija u Saboru – kaže mr. Teo Matković s Pravnog fakulteta, koji dodaje da je problem što se to pravo ne odnosi na trenutačno nezaposlene, odnosno na nezaposlene koji su izgubili posao u jeku krize.
– Zakon prema planu stupa na snagu 1. listopada 2010., a produljenje prava bit će moguće tek nezaposlenima koji ostanu bez posla nakon tog roka. Znači prva “produljenja” bit će moguća u listopadu 2011., tri godine nakon izbijanja krize, i vjerojatno i u mandatu iduće vlade. Dakle, to nije mjera koja olakšava situaciju trenutačno nezaposlenih koji zbog slabije potražnje za radom ostaju dulje nezaposleni, niti svih onih koji su postali dugotrajno nezaposleni za vrijeme prve dvije godine krize – objašnjava Matković. Preduvjet za primanje naknade jest barem devet mjeseci prijavljenog rada u protekla 24 mjeseca, što, kaže, može biti velik problem za osobe koje rade samo sezonski.
– U 2009. tek je svaka treća novoprijavljena nezaposlena osoba koja je došla iz radnog odnosa uopće ostvarila pravo na naknadu, a od onih koji jesu tek je trećina ostvarila naknadu u trajanju duljem od tri mjeseca, što je drugi preduvjet za isplatu produljene naknade – ističe Matković.
Ne mogu u mirovinu
Prema sadašnjim propisima, oko 7000 nezaposlenih koji tijekom godine steknu uvjete za prijevremenu mirovinu automatski se šalju u mirovinu. Ubuduće će država i takve zadržavati na burzi, a neki od njih dobivat će produljenu naknadu, uz uvjet da imaju 32 godine staža te im nedostaje do pet godina do starosne mirovine. I tu se uvode stroža pravila, jer radnici sa 32 godine staža i sada imaju pravo na produljenu naknadu do zaposlenja ili umirovljenja, bez drugih uvjeta.
Vlada je ograničavala iznos naknade uz obrazloženje da će tako motivirati nezaposlene da traže posao i uključuju se u obrazovne programe. Problem je, međutim, što je Zavod za zapošljavanje već u prvom tromjesečju 2010. potrošio gotovo cijeli budžet za ovu godinu, pa će i 50 milijuna kuna, koje očekuju u rebalansu, otići za plaćanje preuzetih obveza.
– Mjere aktivne politike na tržištu rada obuhvatile su 2009. tek dva posto nezaposlenih. Nove izmjene zakona daju naglasak na poticanje participacije dugotrajno nezaposlenih u mjerama obrazovanja, ali za sudjelovanje u takvim mjerama nisu osigurani kapaciteti – kaže Matković. Lani je, na primjer, u obrazovne programe uključeno samo 4000 nezaposlenih. U srpnju je država počela sufinancirati “stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa” za pripravnike, a već je u prvom mjesecu primjene sa 60 osoba, uglavnom medicinskih sestara, nešto geodeta i arhitekata, uglavnom potrošila kvotu.
Vladine škare: Nezaposleni ostaju bez 180 milijuna kuna
Zakone su prekršili i kupci nelegalnih IPTV usluga. 'Onaj tko je kupio nelegalan paket solidarno je odgovoran za štetu'
Kristina Delfin Kanceljak: Sumnjam da će država ići protiv nekoliko tisuća ili desetaka tisuća krajnjih korisnika tih 'usluga'
Što sad čeka Dinamo? Slijedi ključna utakmica, ako misle proći u Ligi prvaka tu ne smiju kiksati
Granica za prolaz je na Realovih šest bodova, a ona će, pretpostavlja se, nakon preostalih 270 minuta nogometa biti na deset. Vidjet ćemo hoće li je plavi uspjeti uhvatiti
Oprez! Ovo su najrizičniji rabljeni auti koji se prodaju u Hrvatskoj
Drugi problem su štete koje je automobil pretrpio. Svaki auto prije ili kasnije doživi prometnu nesreću, no što je previše - previše je.
Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema
Znate li koliko vas mogu koštati pretrage bez dopunskog osiguranja?
Uz prave poteze Hrvatska moze izaci iz krize vrlo brzo.