Vlak smrti: Računalo je čak 127 puta javilo grešku

– Primijetio sam određene nepravilnosti u radu tijekom vožnje vlaka u desnom zavoju. Isto je primijećeno još u sastavu vlaka 500, što je potvrdio i strojovođa putem interne komunikacije (interfona). Isto sredstvo DMG 7123 jučer sam (23. srpnja, op. a) pratio kao vlak 520, također bez ispravnog rada nagibne tehnike – kazao je to Ivica Mišković, kondukter nagibnog vlaka smrti, istražnom povjerenstvu Hrvatskih željeznica.

Ono je osnovano kako bi bilo stručna potpora policiji i istražnom sucu, a Mišković je iskaz dao nekoliko sati nakon stravične nesreće u Rudinama 24. srpnja u kojoj čega je šestero putnika poginulo, a šezdesetak lakše i teže ozlijeđeno.

Večernji list u posjedu je zapisnika s tog ispitivanja, a kondukter u njemu dalje otkriva kako nije se koristio kočnicom za slučaj opasnosti te da je u vrijeme nesreće bio u sredini vlaka i upozoravao putnike da vlak ne može kočiti.

Strojovođu nisu ispitali
Vlak je iskliznuo iz tračnica, pokazala je uskoro istraga, zbog toga što su one bile polivene neprikladnim retardantom TG-300 zbog čega se stvorio talog sličan vosku te vlak zbog toga navodno nije mogao kočiti.

Kako su u javnost počeli curiti detalji o samoj istrazi nesreće, na vidjelo izlaze i njezini nedostaci te se otvoreno nameće pitanje je li uistinu sredstvo za prskanje korova kojim je pruga bila nestručno tretirana jedini krivac. Iako su od tragedije protekla gotovo tri mjeseca, nagibni vlak, deponiran na kolodvoru u Solinu, još nisu pregledali stručnjaci kako bi utvrdili je li u vrijeme nesreće bio tehnički ispravan te zbog čega nije mogao kočiti na skliskoj pruzi, unatoč tome što ima nekoliko mehanizama kočenja.

Dok je povjerenstvo ispitalo konduktera kobnog vlaka, razgovor sa strojovođom Joškom Palinićem, začudo, još nisu obavili. Vlak je dan uoči nesreće tijekom vožnje iz Splita za Zagreb imao problema s tehnikom – nije mu radio nagibni mehanizam koji onemogućava izlijetanje s pruge – što je strojovođa Mato Sekulić prijavio kontroli Vuče vlakova, njegovu vlasniku. Ovaj podatak, otkrilo se, nije bio poznat istrazi te dokument o kvaru nije bio sastavni dio spisa na splitskom Županijskom sudu.

U takozvanoj knjizi prijava dizel strojovođa, do čije je kopije došao Večernji list, navedeno je da je tijekom toga puta elektronika 127 puta strojovođi signalizirala da ograniči brzinu na 80 kilometara na sat zbog teže neispravnosti naginjanja sanduka te vlak prebacivala na brzo kočenje! Strojovođa je naveo da na vlaku škripe amortizeri te da je klimatizacija pokvarena. Umjesto da rashlađuje prostor, ona je grijala pa je temperatura bila oko 32 Celzijeva stupnja

– Podaci u ovom izvješću upozoravaju da je moguće da pri vožnji 24. srpnja nagibni mehanizam nije odgovarajuće funkcionirao te da je eventualno, barem djelomično, bio uzrok iskakanja vlaka iz tračnica – komentirao je ovo izvješće jedan od poznatijih prometnih stručnjaka s kojima smo kontaktirali.

Dodao je da se sve okolnosti koje su dovele do nesreće mogu utvrditi tek nakon pregleda vlaka. Iako je HŽ 10. rujna pokrenuo proceduru kako bi se utvrdila tehnička ispravnost vlaka, članovi povjerenstva, koji inače ne rade u harmoničnim odnosima, vratili su se iz Splita 17. rujna neobavljena posla! Na kolodvoru u Solinu navodno nitko nije znao da dolaze pregledati vlak pa im nisu bili omogućeni uvjeti za rad.

Nemaju potrebne uređaje
Minus je u istrazi i simulacija nesreće koja nije obavljena identičnom lokomotivom na samom mjestu događaja jer takav postupak – tvrdio je Nenad Mrgan, predsjednik Sindikata strojovođa, ujedno i član povjerenstva – nije siguran pa je korištena manevarska lokomotiva na kolodvoru u predgrađu Splita.

U nalazu Centra za kriminalističko vještačenje stoji napomena da su svi proračuni tijekom simulacije dobiveni posrednim putem, odnosno proračunom obavljenih mjerenja, a da u slučaju potrebe za većom točnošću podataka treba obaviti mjerenje svih površina kotača uređajima koje Centar ne posjeduje.

Vještaci su upozorili da su testovi obavljani na ravnoj pruzi, bez nagiba, te da treba uzeti u obzir da vlak na kosini i na skliskim tračnicama dobiva na ubrzanju. Iz svega navedenog nameće se sljedeće pitanje: hoće li uz ovakvu istragu ikada biti poznati svi uzroci koji doveli do nesreće u Rudinama?