Vlasnici javnih kuća u Europskoj uniji moraju biti u stanju komunicirati sa seksualnim radnicima na njihovu jeziku kako bi ih mogli zaštiti od zlostavljanja, glasi presuda Europskog suda donesena prošlog tjedna. Time je sud presudio u korist vlasti Amsterdama koje su odbile izdati dozvolu za rad vlasniku javne kuće koji nije znao mađarski i bugarski jezik.
Ovo je jedan od rijetkih slučajeva kad je Europski sud morao odlučiti o mogućem kršenju principa jedinstvenog tržišta u vezi sa seksualnom industrijom.
Tužba datira iz 2011., kad je amsterdamski gradonačelnik odbio izdati novu dozvolu J. Harmsenu, vlasniku koji iznajmljuje izloge u amsterdamskoj Crvenoj četvrti. Odluku je obrazložio time što je Harmsen želio iznajmiti izloge Bugarkama i Mađaricama, iako ih nije mogao upitati - ni na jednom jeziku koje one razumiju - jesu li žrtve trgovine ljudima i prisiljava li ih tko da nude seksualne usluge. Harmsen je sa seksualnim radnicama mogao komunicirati samo uz pomoć prevoditelja. Gradonačelnik je inzistirao da jezična barijera znači da vlasnik nije mogao "stvoriti mišljenje o motivacijama prostitutki zbog mogućeg utjecaja treće osobe". Harmsen se pozvao na EU odredbu iz 2006. o jedinstvenom tržištu za usluge i tužio gradonačelnika zbog diskriminacije. Sud je navode odbacio, rekavši da je postupak gradonačelnika u javnom interesu. Presuda vrijedi na području cijele Unije.
>>Amnesty International podijelio aktiviste prijedlogom dekriminalizacije prostitucije
>>Policija upala u bordel i iznenadila se što je pronašla kod prostitutke
vjerojatno bi slično odlučili i o vlasniku robova. svašta od civilizirane Europe i njenog suda.