Dok u zagrebački zoološki vrt posjetitelji hrle ne bi li vidjeli dva lavića blizanca, privatni ZOO u Ukrajini također ima “svog lava za utrku”. Točnije – njih pet. I to u potpunosti bijele boje. Okotili su se prije desetak dana u selu Demidov pokraj Kijeva. Ovo je već drugi put da su u istom zoološkom vrtu, imena “12 mjeseci”, na svijet došli lavići istih roditelja. Prije godinu i pol bilo ih je, pak, troje. Roditelji su također bijeli. Otac, lav Ludwig, stigao je iz zoološkog vrta iz Njemačke, a majka, lavica Ivana, iz ZOO-a u Beogradu. Lavići su već odvojeni od majke, a prema najavama direktora tog ukrajinskog zoološkog vrta Volodimira Ševčuka, neće ostati kod njih.
– Vjerojatno ćemo ih zamijeniti za druge životinje – najavio je Ševčuk. A imati bijele laviće za razmjenu velika je stvar. Znaju to u nekoliko zooloških vrtova diljem svijeta koji ih drže.
Nisu albino!
Bijeli lavovi, naime, prava su senzacija i rijetkost, a najviše ih ima upravo u ZOO-ima, gdje se namjerno križaju zbog produžetka vrste. No ima ih i u rezervatima Južnoafričke Republike, točnije u regiji Timbavati, jedinom području u svijetu gdje mogu preživjeti u prirodi. To, naime, tvrde stručnjaci okupljeni u organizaciju “Global White Lion Protection Trust”, koji se brinu za njih desetak u tzv. Nacionalnom parku Kruger. No smatra se da ih u svijetu ima manje od tristo.
– Postojanje bijelih lavova u usmenoj kulturi Afrike prisutno je stoljećima. Prema legendi bijeli lavovi su djeca boga sunca poslani na zemlju kao darovi, ali je to vjerovanje odbacivano kao praznovjerje – kaže Andrea Bračko, biologinja iz zagrebačkog Zoološkog vrta. Iako ih često mijenjaju za albino lavove, ova vrsta to nije.
– Albinizam je potpuni nedostatak pigmenta – takve životinje imaju crvene oči. Ovo je primjer leucizma – jedinke imaju smanjenu količinu pigmenta. Bijeli lavovi nisu zasebna vrsta, već posebno genetsko stanje. Slično je melanizmu koji uzrokuje pojavu crnog krzna tzv. crne pantere – kaže A. Bračko. Do sada su na nativnom području Timbavati, kaže Bračko, provedene dvije reintrodukcije, no bezuspješne, te dvije izvan područja rasprostranjenja, u rezervatima Sanbona i Pumba, o kojima nema znanstvenih podataka.
Srbija centar reprodukcije
U divljini, pak, teško preživljavaju jer im boja onemogućava kamuflažu u lovu, pa je upravo stoga još 1970-ih dio životinja prebačen u zatočeništvo. Upravo iz parka Kruger u beogradski ZOO 2005. stigao je par bijelih lavova, a Srbija je kroz godine postala centar reprodukcije te vrste upravo zbog mužjaka Vambe, koji je procijenjen kao jedan od najljepših primjeraka ikad reproduciranih
>>Naši su mali lavovi rođeni isti dan kad i blizanci iz ZOO-a