Vlasti kukaju da nema djece, a gase škole bez kojih nema života

Najava da će se, nakon donošenja izmjena Pedagoških standarda, otvoriti mogućnost za ukidanje samostalnosti 143 male škole koje imaju manje od 150 učenika uznemirila je javnost. Na našim internetskim stranicama čitatelji su se žestoko usprotivili tome naglašavajući da se za školstvo novac mora pronaći. I pojedini ravnatelji malih škola s kojima smo jučer razgovarali ponovno su upozorili da ukidanje samostalnosti malim školama drastično utječe na njihovu organizaciju, projekte, mogućnosti sudjelovanja u društvenom životu sredine u kojoj su smještene.

Nije riječ o fizičkom ukidanju škola, nego samo o promjeni njihova statusa – iz matične škole u područnu. Ni jedno dijete zbog toga neće izgubiti mogućnost pohađanja škole, objašnjavaju iz mjerodavnog ministarstva obrazovanja. A škola koja izgubi status matične i pretvori se u područnu, upozoravaju ravnatelji, nema mogućnosti raspolagati svojim financijama, organizirati projekte važne i za zajednicu u kojoj žive.

Projekt ukidanja samostalnosti malim školama ima rok od sedam godina, a pojedine, posebno otočke ili brdsko planinske biti pošteđene, kao i škole prilagođene djeci s teškoćama.

Pojedinci iz lokalne zajednice drže da treba sačuvati i umjetničke, primjerice glazbene i plesne. No, unatoč svemu tome stoji činjenica da se stvara zakonska pretpostavka za ukidanje samostalnosti malih škola i njihovo pripajanje većima, što će, prema procjenama upućenih, u pojedinim sredinama doprinijeti širenju “bijele kuge”, odnosno daljnjoj demografskoj devastaciji.

Šibenik: Stalno nam raste broj djece, evo sad ih upisujemo još 40

U Šibeniku, Pirovcu i Unešiću jučer su i roditelji pučkoškolaca i lokalne vlasti bili šokirani najavom o mogućem ukidanju i zatvaranju osnovnih škola u njihovim sredinama. Na popisu 143 škole iz Šibensko-kninske županije nalaze se tri škole: Katolička osnovna škola Šibenik, Osnovna škola Pirovac te Osnovna škola Jakova Gotovca u Unešiću.

– Ovo mi je prvi glas. A ove godine upisujemo još četrdesetak novih učenika u školu, pa ćemo tada imati oko 130 upisanih učenika. A broj bi se i nadalje trebao povećavati – kazala je časna sestra Mandica Starčević, ravnateljica Katoličke osnovne škole. To je prva osnovna škola te vrste u Hrvatskoj, a interes za upis među Šibenčanima je velik, i zbog koncepcije nastave i zbog produljenog boravka u koji je uključen i ručak te rješavanje zadaće.

– Ne mogu vjerovati da bi se netko tako grubo mogao igrati s našom djecom – kazala nam je majka čiji sin već dvije godine pohađa tu školu. – Nemam komentara. Mogu tek reći da je pirovačka škola napokon dobro opremljena suvremenom opremom i da školu pohađa 130 učenika. Mislim da je to dovoljno – napominje pirovački načelnik Ante Šparica, a ravnatelj škole Ante Urem ustvrdio je da ta zamisao nema veze sa zdravim razumom. U Unešiću je škola jezgra kulturnog života, a opstala je i na prvoj bojišnici. Vlasti kukaju da pada natalitet. A gašenje škole bi bilo gašenje života, kaže ravnatelj Živko Bulat. (gš)

Međimurci odlučni: Jedva smo se rastavili, a sad bi nas spajali

Školu ne damo i borit ćemo se da ne ostanemo bez nje! Teško smo se 1995. godine izborili za odvajanje od Macinca i osamostaljenje škole, pa nećemo dopustiti vraćanje na staro, kaže Franjo Kovačić, načelnik međimurske općine Gornji Mihaljevec, u kojoj djeluje škola s popisa malih škola. – Školu ne damo i kvit! – odlučni su mještani. Na popisu su i OŠ Draškovec i OŠ Donji Kraljevec, koje su do 2003. bile jedna škola, sa sjedištem u Draškovcu. Mještani obaju naselja izborili su se na prosvjedima prije sedam godina da škole postanu samostalne, što je Županija i prihvatila. – Donji Kraljevec ne smije ostati bez matične škole – kaže Anđelko Horvat, predsjednik MO. (ibe/VLM)

Koprivnica: Teško bismo radili s čak 150 učenika

Koprivnički gradonačelnik Mršić o najavljenom zatvaranju Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce u Koprivnici ističe: – To je škola s visokim standardima i bilo bi teško raditi sa 150 učenika, no iduće bi godine mogla imati 130 polaznika. Ravnateljica Ksenija Vukić tvrdi: – O zatvaranju nema govora, a sumnjam i u spajanje. I Maja Prodan, ravnateljica Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, odlučno tvrdi: – To se ne može dogoditi! Roditelji su u nevjerici: – Puno nam znači Centar ovdje, lakše sina dovedemo tamo na nastavu, možemo se i vratiti kući – kažu Križevčani Snježana i Darko Fištrović.

– Kamo ćemo s djecom? – pita se majka Biljana Đaković čija je kći u labinskom centru “Lice Faraguna”, osim pulske škole, jedinog centra za djecu s posebnim potrebama. Djeca su iz Labinštine, Buzeštine i drugih gradova. (kj/VLM, sn/VLM, vb)

Osijek: Nadamo se da će nas poštedjeti

Naše ukidanje stvara višestruko velik pedagoški, društveni i politički problem. Polovica naših učenika dolazi iz srpske nacionalne manjine, s izbornim predmetom materinskog srpskog jezika i pravoslavnim vjeronaukom. U novu školsku godinu upisano je 12 prvašića, a još tri očekujemo, što je tri puta više od samo petero upisanih u prvi razred OŠ Ivan Goran Kovačić u Gori, koja nije na popisu ukidanja. Škola u Jabukovcu i župna crkva Sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću jedina su mjesta okupljanja djece, mladeži, roditelja i ostalih odraslih u širokom prostoru slabo naseljene Banovine – napominje ravnatelj mr. sc. Antun Barić na vijest o mogućem zatvaranju Osnovne škole u Jabukovcu. Njegovo je mišljenje da Jabukovac ima uvjete za otočne i brdsko-planinske škole, kakve su uobičajene po Gorskom kotaru i otocima na Jadranu. Ovom odlukom je nezadovoljna i srpska nacionalna manjina, rekao je Branko Radanović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine grada Petrinje.

I u OŠ Bijelo Brdo kod Osijeka ravnatelj Dušan Rađenović kaže da ga zabrinjava to što su se našli na popisu za ukidanje. U školu je do ljeta išlo 139 učenika, a od jeseni će ih biti petero manje.

– Nadamo se ipak da će nas poštedjeti jer škola smo nacionalne manjine (srpske, nap.a.) – kaže. Kako je načuo, moguće je i da Bijelo Brdo bude područna škola Dalju, no još nema ništa napismeno. Bilo bi bolje, kaže, da djeca ne moraju putovati deset kilometara do Dalja. (ap/VLM, mh/VLM, sl/VLM)