Situacija između Ukrajine i Rusije nadomak je potpunoj eskalaciji. Veliko gomilanje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom izaziva zabrinutost da bi invazija mogla biti neizbježna, zbog čega su vlade mnogih zemalja pozvale svoje građane da napuste zemlju što prije. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je u subotu vježbe strateških nuklearnih raketnih snaga, a Washington je rekao da su ruske snage u blizini ukrajinske granice "spremne za napad".
22:20 - NATO je premjestio svoje osoblje iz glavnog ukrajinskog grada Kijeva u Lavov na zapadu zemlje i u Bruxelles iz sigurnosnih razloga, rekao je u subotu dužnosnik NATO-a te ujedno potvrdio izvješće norveškog portala VG.
„Sigurnost našeg osoblja je najvažnija, pa je zbog toga osoblje premješteno u Lavov i Bruxelles. Uredi NATO-a u Ukrajini ostaju otvoreni“, izjavio je dužnosnik ne navodeći detalje o broju i poslovima preseljenih.
NATO i države saveznice pomno pratie i procjenjuju situaciju te će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere, rekao je dužnosnik. Lavov se nalazi na krajnjem zapadu Ukrajine, a mnoge zemlje su već premjestile svoje osoblje iz Kijeva.
22:18 - Njemački avioprijevoznik Lufthansa najavio je u subotu da će ukinuti letove za Kijev i Odesu u razdoblju od 21. do 28. veljače dok raste strah od ruske invazije. Ova njemačka zrakoplovna kompanija, u čijem su vlasništvu i Eurowings, Swiss, Brussels i Austrian Airlines, izjavila je da neprekidno pozorno prati stanje u Ukrajini te da će u skladu s tim donijeti odluku o ponovnom uvođenju linija. Lufthansa je samo jedna u nizu europskih zrakoplovnih kompanija koje su ukinule letove prema i iz Ukrajine, navodi se u medijskim izvješćima. Veliko gomilanje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom izaziva zabrinutost da bi invazija mogla biti neizbježna, zbog čega su vlade mnogih zemalja pozvale svoje građane da napuste zemlju što prije.
21:40 - Svjetska banke u subotu je priopćila da priprema 350 milijuna dolara pomoći Ukrajini, koju će čelnici grupacije razmotriti do kraja ožujka u sklopu plana o kratkoročnoj i dugoročnoj financijskoj pomoći toj državi.
Na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u subotu, predsjednik Svjetske banke David Malpass kazao je da će ona nastaviti pomagati ukrajinskome narodu i ekonomiji dugoročno i kratkoročno. Čelnici su se sastali u Muenchenu za vrijeme dok ruske strateške nuklearne snage drže vježbe pod nadzorom predsjednika Vladimira Putina. Washington je rusku vojsku na granici s Ukrajinom optužio da je "spremna za napad".
Početna financijska potpora Svjetske Banke bit će praćena daljnjom pomoći i reformama, koje će obuhvatiti i energente i klimu, navodi se u priopćenju. Malpass i Zelenskij raspravljali su i projektima za Ukrajinu, koji uključuju energetsku učinkovitost, infrastrukturu, željeznicu te jačanje gospodarstva i povećanje broja radnih mjesta u istočnoj Ukrajini.
Svjetska banka i MMF u ponedjeljak su kazali da su usprkos tome što financijski pomažu zemlji, privremeno preselili dio zaposlenika iz Ukrajine zbog sve većeg strahovanja od potencijalne ruske invazije.
Tijekom prošle godine, Svjetska banka obustavila je poslovanje u nekoliko zemalja u kojima je došlo do državnih udara, kao što su Mjanmar i Sudan.
20:45 - Finski predsjednik usporedio je u subotu trenutačan odnos Rusije prema Ukrajini sa Staljinovim pokušajem prijetnje i podjele Finske prije napada 1939. "Sve što se trenutno događa u Ukrajini i na Zapadu podsjeća me na ono što se dogodilo u Finskoj", rekao je predsjednik Sauli Niinisto na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.
"(Sovjetski diktator Josif) Staljin je mislio da će lako podijeliti naciju i napasti Finsku, no dogodilo se upravo suprotno. Ljudi su se ujedinili, što možemo vidjeti i u Ukrajini."
Finska, koja je bila dijelom Ruskog Carstva od 1809. do 1917. godine, oduprla se prvotnom napadu SSSR-a 1939. Ova nordijska zemlja kasnije se, tijekom Drugog svjetskog rata, priklonila nacističkoj Njemačkoj te je dio teritorija koji je posjedovala prije rata putem mirovnih sporazuma pripao Sovjetskom Savezu.
Tijekom hladnog rata Finska je bila neutralna.
17:08 - Ukrajini ne trebaju prognoze datuma ruske invazije, nego vojna pomoć i investicije, rekao je u subotu predsjednik te države Volodimir Zelenskij, naglasivši da je Kijev „ne paničari” zbog trenutne situacije na istočnim granicama.
Usprkos upozorenjima američkih dužnosnika da ne napušta Ukrajinu i posjećuje Muenchen, Zelenskij je u subotu stigao na sigurnosnu konferenciju u tom bavarskom gradu.
„Za pomoć Ukrajini ne trebaju nam datumi potencijalnih invazija, obranit ćemo na sve datume”, potrebno je naoružanje, osnaživanje ekonomije kroz investicije ili povoljne kredite, rekao je Zelenskij.
„Ne možemo na dnevnoj razini govoriti da će sutra biti rat. Kako će funkcionirati naše gospodarstvo ako se svaki dan očekuje invazija. Može li se živjeti u takvoj državi? Ne može”, naglasio je ukrajinski predsjednik.
Ukrajina stoga „ne paničari”, „konzistentna je u ignoriranju provokacija” te je njezin odgovor „veoma miran” jer se ona već osam godina nosi s ruskom agresijom i zna na što treba, a na što ne treba reagirati.
„Kad masovni mediji pišu da je situacija nikad gora, to nije istina”, istaknuo je Zelenskij, iako je stanje ocijenio „tragičnim”, pa i za Ruse koji su nekad imali dobre odnose s Ukrajincima.
Zelenskij u svom obraćanju nije štedio Zapad, naglasivši da Rusija još od 2014. uvjerava da Ukrajinu „nitko ne čeka u Europi”, na što Europa ne daje protuodgovor. Jednaka situacija je i s članstvom u NATO savezu, nastavio je Zelenskij, za koji se govori da je otvorio vrata Ukrajini, iako postoje države koje se tome protive, no ne govore to javno.
Osvrnuo se na govor ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se obratio s iste pozornice u Muenchenu prije petnaest godina, kritizirajući SAD, svjetski poredak i širenje NATO saveza.
Svijet je na to odgovorio politikom smirivanja Moskve, a rezultat je aneksija Krima i agresija nad istokom države, rekao je Zelenskij, kritizirajući pritom i Ujedinjene narode koji su bespomoćni kad se krše njihove konvencije. „Sigurnosna arhitektura je uništena, prekasno je da je se popravlja, treba nam nova”.
Govoreći o sankcijama kojima Zapad prijeti Rusiji u slučaju invazije na Ukrajinu, Zelenskij je rekao da će za njih biti prekasno ako se donesu nakon bombardiranja.
O krizi na granicama države kazao je da nije samo ukrajinska, nego i opasnost za Europu i svjetski poredak.
„Ukrajina ne treba moliti. Ovdje se radi i o sigurnosti Europe kojoj Ukrajina već niz godina služila kao pouzdan štit, zadržavajući jednu od najvećih svjetskih vojski”, zaključio je.
14:47 - Zapadni čelnici upozorili su Rusiju da ni ne pomišlja o pomicanju državnih granica neke zemlje silom te su istodobno istaknuli da će Moskva platiti visoku političku i ekonomsku cijenu za bilo kakvu vojnu intervenciju u Ukrajini.
Američka potpredsjednica Kamala Harris rekla je da će Sjedinjene Države pojačati istočni bok NATO-a da bi dodatno utjecale na odvraćanje Rusije od bilo kakve vojne akcije uz prijetnju sankcijama. "Nacionalne granice ne bi se smjele mijenjati silom", rekla je Harris u subotu na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. "Pripremili smo ekonomske mjere koje će biti brze, oštre i djelovat ćemo jedinstveno", rekla je. "Ciljat ćemo ruske financijske institucije i ključne grane industrije."
Sigurnosni dužnosnici su upozorili da je Rusija razmjestila vojne snage koje su spremne za invaziju na Ukrajinu u bilo kojem trenutku te su kazali da bi Moskva mogla stvoriti izgovor za invaziju uz pomoć takozvane operacije pod lažnom zastavom.
Rusija je u subotu otvorila istragu o izvješćima ruskih medija po kojima su u ruskoj regiji Rostov, samo kilometar od granice, eksplodirale dvije ukrajinske granate.
U subotu je Rusija započela i strateški važne nuklearne vježbe koje uključuju lansiranje balističkih projektila, no tvrdi da one nisu povezane s raspoređivanjem vojnih snaga duž ukrajinske granice.
Sudionici Konferencije o sigurnosti u Muenchenu rekli su da žele nastaviti dijalog s Rusijom, a njemački kancelar Scholz je kazao da postoje jasne naznake o tomu da je Rusija još uvijek otvorena za diplomatsko rješenje problema.
Imaju stanovitu potporu od kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija, čija je zemlja u bliskim odnosima Rusijom. On je na konferenciji kazao da nijedna zemlja ne smije svojevoljno pokušati izmijeniti međunarodne norme. Rekao je i da nijedna zemlja ne bi trebala biti opsjednuta povratkom u povijest.
Njemački kancelar Olaf Scholz je izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin pogriješio što je tražio opravdanje za reviziju granica u povijesti.
"Pogledate li dovoljno daleko u povijesne knjige, pronaći ćete razloge za pokretanje ratova koji traju i po nekoliko stotina godina i uništavaju čitav kontinent", upozorio je Scholz.
Britanski premijer Boris Johnson poručio je u subotu da će, ako zapadne zemlje ne ispune svoja obećanja o potpori neovisnosti Ukrajine, to imati štetne posljedice u cijelom svijetu, uključujući i Tajvan.
"Ne znamo u potpunosti što predsjednik Putin namjerava, ali predznaci su sumorni", rekao je Johnson na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
"Ako Ukrajina bude ugrožena, to će biti šok za svijet. A ti odjeci će se čuti u istočnoj Aziji, čut će se u Tajvanu", dodao je. "Ljudi bi zaključili da se agresija isplati, i da je to možda ispravno."
Kina gleda na Tajvan kao na dio svog teritorija i nije isključila upotrebu sile kako bi ponovno preuzela kontrolu nad otokom, koji ima samoupravu od 1949. godine.
Johnson je rekao da su zapadne zemlje više puta govorile Ukrajini da će podržati njezinu neovisnost.
Kako bi se te riječi činile šuplje, besmislene, uvredljive kad bismo, u trenutku kada je njihov suverenitet i neovisnost ugrožen, jednostavno okrenuli glave, rekao je.
Britanija je u utorak rekla da bi mogla blokirati ruske tvrtke u povlačenju kapitala u Londonu te je donijela zakon za proširenje sankcija ruskim tvrtkama i pojedincima ako zemlja napadne Ukrajinu.
"Sankcionirat ćemo ruske pojedince i tvrtke od strateške važnosti za rusku državu i onemogućit ćemo im financiranje na londonskim tržištima kapitala", rekao je Johnson.
Europa se također mora odviknuti od ruskih zaliha nafte i plina kako bi prestala biti izložena riziku da bude ucjenjivana, dodao je.
Johnson je predvidio da će Rusija platiti visoku vojnu cijenu ako napadne Ukrajinu.
"Bojim se da bi nakon munjevitog rata uslijedilo dugo i grozno razdoblje odmazde, osvete i pobune. I ruski roditelji bi tugovali zbog gubitka mladih ruskih vojnika", rekao je.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u subotu Moskvu da prestane s pripremama za napad na Ukrajinu ili se suoči s teškim posljedicama u trenutku kad se strahuje da bi invazija mogla biti neizbježna.
"Nikad nije kasno da Rusija odstupi, prestane se pripremati za rat i počne se upuštati u diplomatske pregovore s NATO-om i NATO saveznicima kako bi se pronašlo političko rješenje", rekao je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.
"Ako nas Rusija želi podijeliti, oni zapravo dobivaju suprotno, dobivaju ujedinjeniji NATO. A ako Rusija želi manje NATO-a na svojim granicama, dobiva suprotno - dobiva više NATO-a", dodao je.
13:00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je u subotu vježbe strateških nuklearnih raketnih snaga, a Washington je rekao da su ruske snage u blizini ukrajinske granice "spremne za napad".
Dok se zapadne države boje početka jednog od najgorih sukoba od Hladnog rata, američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da se ruske snage počinju "raspoređivati i približavati" granici sa svojim bivšim sovjetskim susjedom.
"Nadamo se da će se povući s ruba sukoba", rekao je na konferenciji za novinare tijekom posjeta Litvi, dodavši da invazija na Ukrajinu nije neizbježna.
10:10 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako ''ne možemo dopustiti ovakvu situaciju'', no još ''vjeruje kako će mir prevladati i da će nas diplomacija tamo i odvesti''.
Kazala je kako su zapadni lideri spremni reagirati s ekonomskim sankcijama ako dođe do ruske invazije te da su rezerve plina osigurane čak i u slučaju potpunih poremećaja u opskrbi.
9:50 - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je kako će ipak danas otputovati u Muenchen na sastanak saveznika oko situacije u Ukrajini, a trebao bi se vratiti istoga dana.
8:50 - Kremlj je potvrdio kako će Vladimir Putin i Emmanuel Macron sutra obaviti telefonski razgovor.
8:26 - Vođa separatista na istoku Ukrajine najavio je vojnu mobilizaciju, javlja AP.
Denis Pušilin, lider separatista objavio je priopćenje u kojem je najavio punu mobilizaciju te pozvao pričuvnike da istupe.
- Pozivam sve građane koji su u pričuvi da dođu u urede vojske - kazao je na videu.
8:22 - Ukrajinska vojska tvrdi kako je proteklog jutra zabilježno 12 slučajeva kršenja mira na istoku Ukrajine, a u protekla 24 sata zabilježno je 66 takvih slučajeva.
8:15 - Danas je najavljena konferencija o sigurnosti u Muenchenu na kojoj bi se trebali sastati lideri savezničkih snaga, javlja The Guardian.
Još nije sigurno hoće li konferenciji prisustvovati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Biden je ranije kazao kako je na Zelenskom da odluči želi li ostati u Ukrajini ili doputovati u Njemačku kako bi došli do diplomatskog rješenja.
S druge strane, danas bi se trebali sastati i vodeći proizvođači plina u Kataru, no Putin na toj konferenciji neće prisustvovati zbog napetosti koje su u tijeku u Ukrajini.
8:00 - Više od 40 posto ruskih vojnih snaga na granici s Ukrajinom je spremno za napad, a Moskva je krenula s destabilizacijskom kampanjom, kazao je dužnosnik u ministarstvu obrane u SAD-u.
Kako je kazao, Rusija je pozicionirala oko 150.000 vojnika u blizini granice, a SAD pomno prati kretanja vojske od srijede.
- Učestali napadi između proruskih separatista i snaga ukrajinske vlade u Donbasu pokazuju kako je destabilizacija krenula - kazao je.
>> VIDEO Vozači oprez! Netko je na benzinskoj postaji zamijenio pištolje za benzin i dizel...
mediji su u ratu već odavno i to atomskom!!