Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. Krunoslav Capak rekao je kako bi Nacionalni stožer civilne zaštite mogao odrediti popuštanje epidemioloških mjera protiv novoga koronavirusa početkom lipnja. Pitali smo nekoliko naših uglednih znanstvenika za mišljenje o tome kada bi i na koji način mogla završiti epidemija koronavirusa.

Nenad Ban – ako ljeto uspori virus, mjere neće biti teške

– Po mom mišljenju, najvjerojatniji scenarij jest da će se nakon nekoliko tjedana izolacije broj slučajeva početi smanjivati do te mjere da će biti moguće relaksirati neke aspekte izolacije. Na primjer, ljudi bi se mogli vratiti ključnim poslovima da bi se smanjio negativan utjecaj na ekonomiju – rekao nam je prof. dr. sc. Nenad Ban, molekularni biolog s prestižnoga švicarskog Saveznog tehnološkog instituta ETH.

– Međutim, to ne znači da će se stvari vratiti na normalu, naime čim bi se ponašanje potpuno vratilo na staro, sve dok je čak i samo nekoliko slučajeva COVID-19, bolest bi se nastavila eksponencijalno širiti tako da bi se situacija za nekoliko tjedana opet morala obuzdavati snažnim mjerama izolacije. Dakle, potrebno je naći balans između izolacije i funkcioniranja tako da se bolest ne širi eksponencijalno. Hrvatski stožer za zdravstvo će, vođen tim ciljem, i djelovati. Dakle, neće biti moguće vratiti se na “normalu” dok se neki lijek ne pokaže korisnim ili, vjerojatnije, dok se ne razvije cjepivo, što će biti najranije u jesen, vjerojatnije sljedeće godine. Nadajmo se da će ljeto usporiti širenje virusa pa da mjere neće trebati biti toliko teške kao sada – zaključuje prof. dr. Ban.

Ivan Đikić – Glavni val pod kontrolom do srpnja

– Glavni val pandemije koji trenutačno zahvaća veći dio svijeta past će na kontrolirane uvjete do kraja lipnja. Vjerojatno će biti manjih žarišta u populaciji i opasnosti od pojave novog vala, no pravilnim mjerama koje smo primijenili (testiranje i izoliranje žarišta virusa) svijet će uspješno spriječiti pojavu druge pandemije ovih razmjera. U tom smislu pomaže razvijanje novih testiranja na virus, ali i testova na imunost od virusa tako da ćemo znati tko je otporan, što će pomoći u borbi protiv ove pandemije. Najvjerojatnije će biti potrebno oko 12 mjeseci dok se ne razvije sigurno i djelotvorno cjepivo i nakon toga imat ćemo puno kontroliranije uvjete za buduću borbu. Virus ne mutira toliko brzo kao virus gripe i najvjerojatnije će cjepivo biti djelotvorno i na nove sezonske pojave ove podvrste koronavirusa – misli prof. dr. sc. Ivan Đikić, naš poznati znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.

Gordan Lauc – Na jesen nas čeka još jedan jači val

– U ovom trenutku nije moguće predvidjeti kako će se dalje razvijati situacija s COVID-19 jer ne znamo temeljni podatak, a to je koliko je ljudi doista došlo u kontakt s virusom. Neki podaci sugeriraju da bi to mogao biti već vrlo velik postotak. Ako je doista s virusom već došlo u kontakt 20, 30 ili čak 50% populacije, onda je stvar već zamalo gotova i možda nas čeka još jedna manja epizoda na jesen. Neke zemlje poput Njemačke već pokreću velike studije da to provjere, a imamo i “prirodni” eksperiment u SAD-u gdje još u velikom dijelu zemlje puštaju virus da se širi pa ćemo uskoro vidjeti hoće li broj umrlih u SAD-u stati na optimističnih 100.000 do 200.000 ili na pesimističnih nekoliko milijuna – kaže Gordan Lauc, profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i osnivač tvrtke Genos.

– Skloniji sam vjerovati da najveći dio populacije još nije stupio u kontakt s virusom i da nas na jesen čeka jedan još jači val epidemije za koji se moramo dobro pripremiti ako ne želimo veći dio sljedeće zime provesti u karanteni. Od ovog virusa ne možemo pobjeći i pandemija će stati tak kada većina nas preboli COVID-19. Cjepiva nažalost vjerojatno neće doći na vrijeme, tako da možemo samo računati na naš zdravstveni sustav da zbrine onaj mali postotak oboljelih koji ima teški oblik bolesti. Zato je iznimno važno imati jasan uvid u opseg i tijek epidemije kako bi se optimalnim mjerama balansiralo između gospodarske i javnozdravstvene štete – smatra prof. dr. Lauc.

Luka Čičin-Šain – Ovo će opametiti protivnike cijepljenja

– Teško je predvidjeti ishod ove pandemije, čak i najboljim modelima. Sve se projekcije zasnivaju na pretpostavkama da će se društvo ponašati na određeni način. Čim se nešto promijeni (npr. karantene, zabrane kretanja, prestanak mjera zaštite...), dosadašnji modeli moraju biti revidirani. Površni dojam takvih promjena u projekcijama jest da znanstvenici ne znaju o čemu govore, ali je to zapravo rezultat iznimno promjenjive situacije na terenu i promjena u pravilima igre. Zato je teško predvidjeti kada će ova bolest jenjati – možda do ljeta, a možda tek na jesen ili do kraja godine, ali to ovisi uvelike o našem ponašanju i o političkim odlukama na svjetskoj razini. Jasno je da će pandemija jenjavati kako broj ljudi koji su preboljeli infekciju bude rastao jer će oni biti imuni na virus i neće ga širiti dalje. Obično treba barem oko 60 posto stanovništva biti inficirano da bi to imalo učinke. U tom će slučaju ova korona i dalje tinjati među djecom (koja su premlada da bi imala prirodnu imunost) i povremeno izazivati jače bolesti među starijima koji nisu imuni. Vjerojatno je da ćemo razviti cjepivo protiv ovog virusa za godinu-dvije i da će CoV-2 doći u kalendar cijepljenja, a moja najveća nada jest da će ovo iskustvo znatno smanjiti utjecaj antivaksera i poslužiti kao podsjetnik roditeljima da su cjepiva doista korisna. Također se nadam da će globalne kampanje cijepljenja moći dovesti do globalne eradikacije ove bolesti u nekom trenutku – procjena je virusnog imunologa prof. dr. sc. Luke Čičin-Šaina iz Centra Helmholtz za infektivna istraživanja u Braunschweigu.

Kristijan Ramadan – Jedino cjepivo može zaustaviti pandemiju

– Jedini način da zaustavimo ovu pandemiju jest ili da imamo dobro cjepivo koja će dati željeni imuni odgovor kod ljudi, za što će trebati barem 10-12 mjeseci rekao nam je prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, profesor na Odsjeku za molekularnu medicinu na Oxfordu.

– Drugi je način da će se velika većina ljudske populacije inficirati COVID-19 za oko šest-devet mjeseci i onda ćemo stvoriti imunost krda ili stada, kako to volimo nazivati. Oni koji su dobra zdravlja i mlade životne dobi dobro će to podnijeti, a oni koji su stariji i pate od kroničnih bolesti, pogotovo ako se liječe protiv povišenog tlaka (jer neki od lijekova za hipertenziju dovode do povećanja hACE2 receptora, koji su ulazna vrata za virus), mogu očekivati teže komplikacije. Konačno, ishod pandemije koronavirusa jako će ovisiti o zdravstvenom sustavu pojedine države i odgovornosti pojedinca. Ukratko, moramo odgoditi širenje bolesti što je moguće više, sve dok ne dođe dobro cjepivo na tržište, a za to će nam trebati oko jedne godine. Moja je prognoza da će ovo jako dugo trajati, restrikcija će morati biti sve dok se ne dođe do cjepiva (10 mjeseci do godine) ili dok ne steknemo imunitet stada – zaključuje prof. dr. Ramadan.

Mario Škugor – Još je puno toga što ne znamo, no čini mi se da se svaki dan nosimo s time malo bolje

– SAD ima neravnomjerno širenje epidemije. Situacija je najgora u New Yorku. Problem je do sada bio u kasnoj reakciji savezne vlade, manjku testova te manjku zaštitne opreme i ventilatora. Broj testova se povećava i nadamo se da će se od ovog tjedna broj testiranih jako povećati. To bi nam trebalo dati puno bolju sliku epidemije u zemlji. To će sigurno povećati ukupni broj infekcija, ali je zasad nemoguće predvidjeti koliko. Dodatno, to će omogućiti identifikaciju asimptomatskih infekcija i pravovremenu izolaciju. Nedjelja 29. ožujka prvi je dan kad smo imali manje novih slučajeva i smrti nego dan prije u Sjedinjenim Državama. Naravno, nemoguće je reći je li to znak da se epidemija usporava, ali to će se pokazati u sljedećih nekoliko dana, možda čak i danas ako se broj opet poveća. Ohio ima oko 250 novih slučajeva dnevno zadnja tri dana. Modeli predviđaju vrhunac epidemije negdje polovicom svibnja. Može se očekivati jeda ćemo do tog vremena imati manjak medicinske opreme, ali i osoblja. Naša bolnica već sada predviđa da ćemo morati premještati doktore i medicinske sestre s odjela koji nisu zahvaćeni epidemijom da pomognu, na primjer, endokrinologija, gdje ja radim, prenamijenit će 40 posto svojih ljudi da pomognu oko epidemije – no mi nećemo raditi u intenzivnoj njezi, jer tamo treba specijalizirani trening i vještine. FDA je upravo odobrila upotrebu stroja razvijenog od Bettel instituta u Columbusu za čišćenje i steriliziranje maski – može očistiti do 70.000 maski na dan. Abbott Laboratories je razvio brzi test za COVID19 koji daje rezultate u oko 15 minuta upotrebljavajući istu mašinu koja se koristi za testove na influenzu. Dakle, mašine već postoje u bolnicama. Sada je dozvoljeno da pacijenti sami uzimaju bris nosa i pošalju ga na analizu. U Abbottu kažu da mogu napraviti 50.000 testova dnevno. Pacijenti koji su u kritičnom stanju su intubirani, sedirani propofolom i dobivaju azitromicin i hidroksikolorkin. Kao i svaka druga situacija, ovo treba iskoristiti da naučimo neke lekcije. Još je puno toga što ne znamo, no čini mi se da se svaki dan nosimo s time malo bolje. Ja sam optimističan vjerujući da ću u srpnju biti u Hrvatskoj kao i svake godine. Stvari koje još ne znamo jesu hoće li ili neće epidemija usporiti s ljepšim vremenom, hoće li se epidemija opet rasplamsati sljedeće zime, hoće li oporavljeni imati dugotrajni imunitet ili neće? Zatim, kada ćemo imati uspješnu terapiju? Azitromicin I hidroksiklorokin upotrebljavaju se ali je rano reći koliko su korisni. Remdesivir tek se počeo upotrebljavati. Monoklonalna antitijela protiv virusa još nisu razvijena, ali se na tome radi. Za cjepivo će trebati godina do godine i pol ako imamo sreće da radi iz prve – tvrdi doc. dr. sc. Mario Škugor iz Cleveland Clinica. 

Vanda Juranić Lisnić – Pandemija će završiti kada će većina ljudi stvoriti imunitet na ovaj virus

Vrlo je teško davati dugoročne prognoze s obzirom na to da postoji previše varijabli, pa tako i sadašnji algoritmi za predviđanje mogu dati projekciju za samo tjedan-dva unaprijed. Ali ono što treba stalno isticati jest da širenje virusa i daljnji tijek pandemije uvelike ovisi o nama, građanima. Znam da je lako upasti u osjećaj bespomoćnosti, ali svatko od nas zaista može svojim odgovornim ponašanjem mnogo pridonijeti da se opseg i trajanje epidemije skrati. Imajte na umu da inkubacija virusa (period od kada se zarazite, pa kada počnete ispoljavati simptome bolesti) traje i do dva tjedna, stoga rezultate svih mjera koje uvodimo danas vidjet ćemo tek za 10 dana. A svi mi imamo kratkotrajno pamćenje i očekujemo brže rezultate. Nažalost, u biologiji virusa to tako ne ide. Također je sasvim ljudski opustiti se kada dođu dobre vijesti, a to je isto nešto što ne smijemo sami sebi dopustiti. Stoga apeliram na sve naše građane da se pridržavaju mjera koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija i Stožer civilne zaštite. Najvažnija mjera je držanje distance od dva metra, bilo na otvorenom bilo u zatvorenom prostoru. Oni koji se liječe kod kuće trebali bi se samoizolirati u odvojenoj sobi ako ikako mogu, a cijelo kućanstvo treba pojačati mjere opreza i odvojiti pribor za jelo samo za tu osobu. Druga stvar koja je izuzetno važna, a koju je laiku jako teško osvijestiti, jest koliko puta diramo lice rukama. Danas sam kupovala hranu u svojem lokalnom dućanu. Vidjela sam mnogo ljudi s maskama, ali malo tko je masku pravilno stavio. Osim toga, stalno su je dodirivali rukama i namještali. Ako masku stavite nepravilno, predugo je nosite ili je stalno dodirujete rukama, onda ste si s njom učinili više štete nego koristi. Isto vrijedi za gumene rukavice. S njima NEMOJTE dirati lice, stavite ih samo kada očekujete da ćete dirati nešto potencijalno kontaminirano i potom ih skinite tako da ne zagadite svoje ruke. Nemojte s tim rukavicama kopati po torbi ili novčaniku. Odnosno, ako to radite, tretirajte i svoj novčanik/torbu kao izvor zaraze i držite ih kod kuće na odvojenom mjestu. Pandemija će završiti kada će većina ljudi stvoriti imunitet na ovaj virus. Na cjepivima se intenzivno radi i nadajmo se da ćemo ih imati što prije jer je cijena stvaranja imuniteta pobolijevanjem zaista visoka, kao što svjedočimo sada u Italiji i Španjolskoj. Nadam se da su oni koji su bili skeptični oko dobrobiti cijepljenja sada naučili nešto na ovoj pandemiji. Nadam se da ćemo puno više ulagati u razvoj znanosti i bolnica u cijeloj Hrvatskoj jer sada vidimo koliko je to važno. I nadam se da će Hrvatska konačno početi sankcionirati ljude koji u javnosti iznose neistine, posebno kada se one tiču zdravlja – tvrdi doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

VIDEO Snimka pluća osobe zaražene koronavirusom