Vodena kataklizma u Njemačkoj pretvara se u političku bitku za Berlin: 'Laschet se smije dok zemlja plače'

Poplave biblijskih razmjera koje su pogodile dijelove Njemačke, Belgije i Nizozemske odnose nove ljudske živote. Prema posljednjim informacijama, u Njemačkoj i Belgiji poginulo je više od 180 ljudi, od čega samo u Njemačkoj najmanje 157, dok se stotine i dalje vode kao nestale. Među stradalima u Njemačkoj su i četiri vatrogasca, a za žrtve poplava se molio i papa Franjo.

Ispričao se, ali prekasno

Međutim, poplave su se danas proširile i na druge dijelove Njemačke, Bavarsku na jugu, gdje je situacija dramatična, a proglašeno je i izvanredno stanje. U Bavarskoj su stradale dvije osobe, iako još nije jasno je li njihova smrt posljedica poplava. Poplave su zahvatile i Sasku na istoku zemlje, i to brdovito područje uz rijeku Labu kod Dresdena, kao i Austriju, gdje je poplavljen gradić Hallein kod Salzburga. Unatoč dramatičnim snimkama ulica koje su pretvorene u bujice koje odnose sve pred sobom, zasad, srećom, nema vijesti o ljudskim žrtvama. Obilne kiše prouzročile su poplave i na sjeveru Italije, u južnom Tirolu, kao i na Siciliji.

Pogođena područja u zapadnoj njemačkoj pokrajini Porajnje-Falačka posjetila je i kancelarka Angela Merkel, koja je zbog poplava skratila posjet SAD-u.

– To su gotovo nestvarni prizori, sablasne slike, njemački jezik ne poznaje riječi kojima bi se opisala ova devastacija – kazala je nakon obilaska, u mjestu Adenauu u okrugu Ahrweiler, u kojem je i najviše žrtava, 110, uvjeravajući kako je savezna vlada, kao i pokrajine, uz pogođeno stanovništvo, izrazivši pritom zadovoljstvo iskazanom solidarnošću. Zauzela se i za jačanje borbe protiv klimatskih promjena, kazavši kako i na ovom primjeru vidimo koliko odgovor prirode može biti silovit.

Neki odlazak kancelarke na poplavljena područja shvaćaju i kao svojevrsni pokušaj saniranja štete nakon skandala što ga je prouzročio Armin Laschet, kancelarski kandidat koalicije CDU/CSU na predstojećim izborima. Laschet je dan prije izazvao opće zgražanje nakon što je televizija WDR objavila snimku na kojoj se smije i krevelji u trenutku dok se njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier obraća javnosti tijekom posjeta Erftstadtu, gradu koji je opustošen poplavama i u kojem se mnogi još vode kao nestali.

Poplave su postale goruće političko pitanje uoči izbora zakazanih za 26. rujna i mogle bi dati novi zamah Zelenima, koji već dugo upozoravaju na klimatske promjene – iako iznenađuje da su Zeleni na katastrofu reagirali neočekivano tiho – a neukusno i nedostojno ponašanje Lascheta, koji je i premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, pokrajine koja je uz Porajnje-Falačku najteže pogođena, izazvali su val ogorčenih reakcija u njemačkoj javnosti.

“Laschet se smije dok zemlja plače”, napisali su na internetskoj stranici Bilda, najtiražnijeg njemačkog tabloida. Kritike na račun 60-godišnjeg političara, kojeg smatraju čovjekom od povjerenja kancelarke Merkel, stigle su i iz vladajuće koalicije. Lars Klingbeil, glavni tajnik Socijaldemokratske stranke (SPD), članice vladajuće koalicije, poručio je kako ga je Laschetovo smijanje ostavilo bez teksta, dok se Maximilian Reimers iz opozicijske Ljevice zapitao kako “takav čovjek” može postati kancelar.

Laschet se ispričao na Twitteru, ali sa zakašnjenjem, kada je šteta već bila napravljena.

“Žalim zbog dojma koji je nastao nakon jednog razgovora. To je bilo neprimjereno i zbog toga mi je žao. Nama sudbina pogođenih leži na srcu”, napisao je Laschet na Twitteru.

Poplava lansirala Schmidta

Ovaj politički autogol mogao bi Lascheta skupo stajati i obilježiti cijelu njegovu predizbornu kampanju, a ne bi bilo prvi put da poplave igraju veliku ulogu u njemačkoj politici. Tako su katastrofalne poplave koje su pogodile Hamburg 1962. odigrale važnu ulogu u promociji Helmuta Schmidta, u to vrijeme šefa policije u Hamburgu, u sposobnog kriznog menadžera, koji je odlučnom reakcijom na katastrofu stekao povjerenje stanovništva, nakon čega je uslijedio njegov brzi uspon u političkoj hijerarhiji SPD-a, sve do kancelara. Schmidtov primjer pokazuje kako političari od poplava mogu profitirati, a velike poplave 2002. pokazale su da je Schmidtovu lekciju dobro naučio i tadašnji kancelar Gerhard Schröder, kojem je gacanje po vodi na poplavljenim područjima u gumenim čizmama donijelo pobjedu na praktički već izgubljenim izborima.

Poplave su ponovno pogodile Njemačku 2013., kada je došlo do izlijevanja Dunava i Labe, a tada se Angela Merkel borila za treći mandat. Reagirala je odlučno i odmah otišla na poplavljena područja, što joj je sigurno koristilo i na izborima u rujnu te godine, na kojima je trijumfirala.

Međutim, postoje i suprotni primjeri. Tadašnji bavarski premijer Horst Seehofer bio je žestoko kritiziran zbog loše reakcije na poplave 2013. Merkel vjerojatno strahuje da bi i Laschet mogao to doživjeti, unatoč tome što kršćanski demokrati zasad vode u anketama s 30-postotnom potporom, a Zeleni su drugi s 20 posto.