ŠTO NAS ČEKA

Vodič kroz 2014.: Kako ćemo živjeti u Europskoj uniji, evo što trebate znati

Foto: Marcus Golejewski/DPA/PIXSELL
Edward Snowden
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Jose Manuel Barroso
31.12.2013.
u 20:30
Izbori za Europarlament, Snowdenovo svjedočenje, dolazak radnika iz Bugarske i Rumunjske, Letonija ulazi u eurozonu...
Pogledaj originalni članak

1. Početak mobilnog telefoniranja u zrakoplovima

Tijekom 2014., najavljuje europski povjerenik za promet Siim Kallas, u zrakoplovima koji lete iznad EU bit će prvi put legalno omogućeno putnicima da telefoniraju ili pretražuju internet na svojim pametnim telefonima.

Putnici bi se trebali moći spajati na 3G i 4G mreže nakon što se zrakoplov vine iznad tri tisuće metara. Te mreže neće biti istovjetne onima kojima se spajate na zemlji, vjerojatnije je da će to biti 3G i 4G mreže stvorene s pomoću satelitskog signala unutar samog zrakoplova, a i cijene telefoniranja u zrakoplovu bit će vjerojatno skuplje nego na zemlji, no odluka bi mogla biti revolucionarna. Ako ni zbog čega drugoga, onda zato što bi mogla utrobu zrakoplova učiniti puno bučnijom nego što je sada. “Halo, draga, je l’ gotov ručak, slijećem za 20 minuta”, moglo bi se čuti iz svakog reda sjedala. Sviđao se takav razgovor ostalim putnicima ili ne.

2. Ne morate gasiti elektroničke uređaje pri polijetanju i slijetanju

Već početkom 2014. europske zrakoplovne kompanije počet će se prilagođavati novoj odluci Agencije za zrakoplovnu sigurnost EU, koja je 9. prosinca dopustila korištenje elektroničkih uređaja na tzv. zrakoplovnim postavkama i tijekom slijetanja i polijetanja. Prema dosadašnjim pravilima, elektronički uređaji poput prijenosnih računala, MP3 playera i elektroničkih knjiga morali su biti potpuno isključeni tijekom polijetanja i slijetanja, a sada putnici više ne moraju gasiti glazbu, prekidati čitanje knjige ili igranje igrice.

3. Ukida se roaming?

Cijena mobilnog telefoniranja u roamingu mogla bi biti izjednačena s cijenom u nacionalnom prometu ako prođe prijedlog Europske komisije koji bi, u idealnom scenariju, trebao biti odobren u Europskom parlamentu u proljeće 2014. godine. Nakon što je dugi niz godina tjerala telekomunikacijske tvrtke da snižavaju cijene roaminga, Komisija je predložila potpuno ukidanje posebnih naknada za roaming, što bi trebalo izjednačiti cijenu poziva iz, primjerice, Zagreba u Split s cijenom poziva iz, primjerice, Londona u Rijeku.

4. Google zbog istrage EK-a mijenja izgled rezultata pretraživanja

Google je spreman ponuditi europskim korisnicima novi izgled stranice s rezultatima pretraživanja. Taj bi izgled trebao jasnije prezentirati koji su linkovi povezani s proizvodima i uslugama u vlasništvu Googlea, a koji linkovi pripadaju konkurenciji. Takav je prijedlog kompanija Google predala Europskoj komisiji u sklopu višegodišnje istrage koja se vodi zbog sumnje da Google iskorištava svoju dominantnu tržišnu poziciju kako bi naškodio konkurenciji. Sadašnja praksa Googlea jest da u rezultatima pretraživanja favorizira svoje servise, a na kraju istrage Europske komisije Google bi zbog toga mogao biti kažnjen visokom globom i natjeran da promijeni praksu, što bi djelomično promijenilo i vizualno iskustvo pretraživanja na Googleu.

5. Stižu radnici iz Bugarske i Rumunjske

1. siječnja 2014. navršava se punih sedam godina od ulaska Bugarske i Rumunjske u EU pa zemlje poput Velike Britanije ukidaju maksimalno prijelazno razdoblje na slobodu kretanja Bugara i Rumunja. Od sada i građani tih dviju zemalja moraju imati jednaka prava pri zapošljavanju u Velikoj Britaniji kao i, primjerice, Francuzi ili Nijemci. Pojedini britanski mediji i političari prestravljeni su mogućnošću da ih zapljusne val Bugara i Rumunja, koji dolaze u potrazi za socijalnim beneficijama.

6. Izbori za Europski parlament

Između 22. i 25. svibnja u svim zemljama EU održavaju se izbori za novi saziv Europskog parlamenta. Hrvati biraju 11 od ukupno 776 zastupnika. Moguće je da novi saziv bude najeuroskeptičniji saziv EP-a dosad jer je dužnička kriza i produljena ekonomska recesija u mnogim zemljama povećala popularnost stranaka i pokreta koje se protive tradicionalnom smjeru europske politike koji je bio sadržan u načelu “uvijek još više Europe”.

7. Nasljednik ili nasljednica Barrosa na čelu Komisije

Nakon izbora za Europski parlament, bit će izabran i novi predsjednik ili predsjednica Europske komisije te Europskog vijeća. Predsjednika Komisije ne biraju izravno građani na izborima, već ga prvo predlažu premijeri i predsjednici zemalja EU koji su članovi Europskog vijeća, što se očekuje na summitu EU u lipnju, a zatim ga potvrđuju novi zastupnici u EP-u.

8. Letonija postaje 
18. članica eurozone

Letonija je od 1. siječnja 2014. osamnaesta članica eurozone. Nacionalna valuta lat odlazi u povijest, a eurozona se nastavlja širiti čak i u vremenu kad su mnogi ekonomski analitičari prognozirali da će se raspasti. Za mnoge u Bruxellesu ulazak Letonija u eurozonu dokaz je uspješnosti politike očuvanja eura u naletu dužničke krize. Za same Letonce to i nije tako popularna odluka. U trenutku kad je letonska vlada zatražila ulazak u eurozonu i kad su joj ministri financija EU to odobrili, istraživanja su pokazivala da samo 22 posto Letonaca podržava taj potez, a 53 posto mu se izričito protivi.

9. Grčka preuzima predsjedanje Unijom

Grčka 1. siječnja 2014. preuzima rotirajuće, šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije. Prioriteti grčkog predsjedništva su rad na poticanju gospodarskog rasta i smanjenju nezaposlenosti u EU, daljnja ekonomska integracija EU i eurozone, veća posvećenost rješavanju pitanja migranata i problema na vanjskoj granici EU te, na kraju, pomorska politika EU. Na nacionalnom planu grčka vlada planira tijekom 2014. izvući zemlju iz šestogodišnje recesije. Prvi put od 2008. očekuje se gospodarski rast od 0,6 posto (u usporedbi 2014. sa 2013). Šest godina recesije dovelo je do smanjenja grčkog BDP-a za četvrtinu.

10. Otočje Mayotte postaje dio EU

Mayotte, francuski prekomorski teritorij koji se sastoji od tridesetak otoka smještenih između Afrike i Madagaskara u Indijskom oceanu, postaje 1. siječnja 2014. jedna od najudaljenijih regija EU. Francuski protektorat od 1841., a autonomnim statusom od 1946., Mayotte je tek nedavno postao službeni dio Francuske, a sada službeno postaje regija EU.

11. Referendum o nezavisnosti Škotske

Građani Škotske izaći će 18. rujna 2014. na referendum na kojem odlučuju žele li se odcijepiti od Engleske, Walesa i Sjeverne Irske, odnosno napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo i proglasiti neovisnost. Škotski politički lideri žele se odcijepiti od Velike Britanije, ali zadržati funtu kao nacionalnu valutu i ostati u EU. Prema sadašnjim europskim propisima, teritorij koji se odcijepi od zemlje članice EU automatski prestaje biti teritorij EU i kao nova nezavisna država mora, ako to želi, ponovno aplicirati i pregovarati o članstvu u EU. Škoti se nadaju da će to izbjeći i da će ispregovarati ostanak u članstvu EU između rujna 2014., kada očekuju pozitivnu odluku na referendumu, i ožujka 2016., kada bi odcjepljenje od Velike Britanije službeno stupilo na snagu.

12. Referendum o nezavisnosti Katalonije

Vlada španjolske autonomne zajednice Katalonije odredila je da će 9. studenog 2014. održati referendum o nezavisnosti. Iako španjolska vlada u Madridu najavljuje da se takav referendum neće održati jer je protuustavan, ovo je najkonkretniji korak najbogatije španjolske regije prema proglašenju nezavisnosti. Želja za odcjepljenjem prisutna je među Kataloncima već dugi niz godina, no pojačana je u vremenu teške ekonomske krize kroz koju prolazi Španjolska.

13. Završava pravosudna misija EU na Kosovu

Dana 14. lipnja 2014. istječe mandat EULEX-a na Kosovu. Ta misija EU koja mladoj državi Kosovo pomaže u području vladavine prava počela je raditi 2008. i u njoj je oko 3200 policajaca, istražitelja, tužitelja i sudaca. Mandat EULEX-a trebao je isteći 2012., ali je produljen za još dvije godine, no sada je izgledniji završetak misije jer su Srbija i Kosovo, uz posredovanje EU, potpisale prvi sporazum o normalizaciji koji se implementira ukidanjem paralelnih srpskih institucija na sjeveru Kosova.

14. Srbija počinje pregovore s EU

Dana 21. siječnja 2014. Srbija počinje pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Prva faza je tzv. screening, analiza usklađenosti srbijanskog zakonodavstva s propisima EU, a potom se, vjerojatno u drugoj polovici 2014., očekuje otvaranje prvih poglavlja, poglavlja 23 i 24, koja se tiču pravosuđa, policije i osnovnih ljudskih prava. To su najteža poglavlja koja će ostati otvorena do kraja pregovora, a Srbija ima još jedno iznimno teško poglavlje – broj 35 – koje je cijelo praktički posvećeno normalizaciji odnosa s Kosovom. Nema procjena kad bi Srbija mogla završiti pregovore, no nitko, čini se, ne očekuje da će to biti prije kraja desetljeća.

15. Edward Snowden svjedoči pred Europskim parlamentom

Sedam mjeseci nakon što je počeo otkrivati najmračnije tajne o načinima na koji američka obavještajna služba NSA masovno nadzire komunikaciju građana po cijelom svijetu, Edward Snowden će u siječnju svjedočiti u istrazi pred odborom Europskog parlamenta. Svjedočenje će biti unaprijed snimljeno na neimenovanoj lokaciji u Rusiji i prikazano članovima tog odbora u siječnju. Snowden i europski parlamentarci željeli su izbjeći svjedočenje uživo putem videolinka jer ne žele ugroziti tajnost Snowdenove lokacije u Rusiji, gdje je dobio politički azil i gdje se skriva od kaznenog progona koji mu prijeti u SAD-u. Mnogi europski zastupnici bijesni su na Amerikance zbog masovnog narušavanja privatnosti Europljana, a Amerikanci se ljute na europske zastupnike što pozivaju Snowdena na svjedočenje u parlamentarnoj istrazi.

16. Novac za znanstvenike i inovatore

Novi program Europske unije za istraživanje i inovacije – nazvan “Obzor 2020.” (“Horizon 2020.”) – počinje 1. siječnja 2014. dijeliti novac znanstvenicima, istraživačkima i inovatorima iz svih zemalja EU, uključujući i Hrvatsku. U sedam godina podijelit će se oko 80 milijardi eura, novac se dijeli na temelju natjecateljskih poziva. Sve informacije su na http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/

17. Novi mehanizam nadzora banaka

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) počinje raditi u 2014., što daje nove ovlasti Europskoj središnjoj banci da nadzire komercijalne banke u eurozoni i intervenira kad to smatra potrebnim. SSM je jedan od stupova nove bankovne unije koja se gradi unutar EU kao jamac da se u budućnosti neće ponoviti događaji iz sadašnje dužničke krize u eurozoni kad je propast banke u jednoj zemlji prijetila širenjem zaraze na druge zemlje. Drugi važan stup je Jedinstveni mehanizam za sanaciju i likvidaciju banaka (SRM), o kojem će u prvoj polovici 2014. intenzivno pregovarati Europski parlament i Vijeće.

18. Hrvatskim poduzetnicima prvi milijuni iz strukturnih fondova EU

Do 21. veljače 2014. traje prvi natječaj za dodjelu novca iz strukturnih fondova EU za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj. Projekti koji do tog roka budu prijavljeni Ministarstvu poduzetništva i obrta imaju šansu dobiti bespovratna sredstva u visini čak 26 milijuna kuna po jednom projektu. Ukupno se dijeli 255,7 milijuna kuna. Potpore su namijenjene poduzećima koja se bave proizvodnjom ili turizmom, a poduzetnik mora imati osigurano barem 40-postotno sufinanciranje iz vlastitih izvora ili iz kredita.

19. Italija predsjeda Unijom u drugoj polovici godine

Dana 1. srpnja 2014. Italija preuzima rotirajuće, šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije. Jedan od prioriteta talijanskog predsjedavanja Unijom bit će borba protiv nezaposlenosti jer Talijani, jednako kao i Grci, koji Unijom predsjedaju u prvoj polovici 2014., smatraju da je najvažnije izbjeći “besposleni rast”, odnosno povratak gospodarskog rasta, ali dugotrajni ostanak visokih stopa nezaposlenosti.

20. Šokantne fotografije na cigaretama

Nova duhanska direktiva, koja će radikalno promijeniti izgled svake kutije cigareta koja se prodaje na teritoriju Europske unije, trebala bi biti konačno prihvaćena u prvoj polovici 2014. godine. Iako će stupiti na snagu kasnije, od 2016., već samo prihvaćanje direktive važno je jer je postojao velik otpor duhanske industrije, čiji su se lobisti trudili odgoditi ili minirati proceduru prihvaćanja. Kutije cigareta u budućnosti će biti prekrivene šokantnim fotografijama štetnih posljedica pušenja za zdravlje. Te fotografije i tekstualna zdravstvena upozorenja zajedno će zauzimati 65 posto površine kutije. Cigarete s okusom mentola bit će zabranjene od 2020. godine. Prihvaćanje direktive je važno jer je duhanski lobi to pokušavao odgoditi do europskih izbora te tako minirati prijedlog.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

DU
Deleted user
22:20 31.12.2013.

pljačku zvanu roaming ukinuti što prije

Avatar insideout
insideout
21:10 31.12.2013.

Vodič kroz 2014.: Kako ćemo živjeti u Europskoj uniji, evo što trebate znati ------------------------------------------------ ahahaa, koji su I ovo biseri. vecernji mi treba reci kako cu "zivjeti" u europskoj uniji. pa ja super, ko I do sada, malo u britaniji, malo u svicarskoj a malu u dubrovniku I tako jos od 1986-te. a 'rvati isto ko I do sada, jadni bijedni siromasni. cekaju ih kontejneri I kante za smece..I vikat za dom spremni, ahahaaaaaa

Avatar morski covik 3
morski covik 3
07:38 01.01.2014.

Sretna Nova Ljudi!!!