ZAGREB - Jutros je na Institutu Ruđera Boškovića započeo skup "Strateški sastanak o mogućnostima i dobrobiti članstva Hrvatske u Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja CERN".
Na poziv direktorice IRB-a u najvažnijem hrvatskom znanstvenom institutu okupili su se predstavnici hrvatske znanosti, četiriju ministarstava, akademske zajednice i hrvatskih sveučilišta, hrvatske tehnološke industrije s visokim predstavnicima CERN-a, među kojima važnu ulogu ima i nekoliko fizičara iz Hrvatske.
Nakon što je ravnateljica IRB-a dr. Danica Ramljak pozdravila okupljene, prof. dr. Felicitas Pauss iz CERN-a i ETH-a opisala je pojedinosti znanstvenih pitanja koja istražuju u CERN-u te kako će dosadašnja otkrića utjecati na buduća istraživanja na području fizike čestica. Tadej Kurtyka govorio je o sadašnjem i budućem razvoju opreme u CERN-u.
U vrlo zanimljivom izlaganju dr. Hartmut Hillermanns pokazao je koliku korist ima industrija koja dobije posao izrade pojedinih sklopova za uređaje u CERN-u, ali i kolika je korist primjena tehnologija razvijenih za CERN na serijskim proizvodima, posebno u medicini i dijagnostici. Zanimljivo, po pravilima CERN-a, koja važe već 50 godina, izričito se zabranjuje koristiti rezultate tehnološkog razvoja u vojne svrhe!
Dr. Domenico Campi, bivši ravnatelj gradnje detektora CMS, na kojemu danas radi glavnina fizičara iz Hrvatske, govorio je o protonskoj i ugljikovoj terapiji, inovativnoj tehnologiji za detekciju i vrlo djelotvorno liječenje tumora ciljanim bombardiranjem jedino zloćudnih stanica. Taj najmoderniji dijagnostički i terapijski postupak u onkologiji izravni je rezultat tehnologija i znanja koji su stečeni pokusima u CERN-u.
Koordinator odnosa IRB-a s CERN-om dr. Vuko Brigljević govorio je o nuklearnoj, čestičnoj i astročestičnoj fizici u Hrvatskoj te o dosadašnjem hrvatskom sudjelovanju u istraživačkim programima CERN-a.
Uz centar za znanstvenu vizualizaciju, kao dijela europske akademske računalne "rešetke", Brigljević se silno založio da Zagreb dobije i svoju točku za doprinos računalnoj snazi koja je potrebna za obradu rezultata pokusa na detektorima s LHC-a.
- Naša je prednost što aktivno sudjelujemo u prvorazrednim istraživanjima, a slabost što ne pridonosimo više izgradnji hardvera, kao što je to bilo u prvim desetljećima CERN-a - naglasio je dr. Vuko Brigljević.
Ivan Marić, zamjenik direktora Srca govorio je o namjerama hrvatske nacionalne inicijative u "rešetkastom" računalstvu da sudjeluje u računalnoj "rešetki" CERN-a.
Ta računalna inovacija iz CERN-a, 20 godina nakon što je ondje izumljen i world wide web, u nas je vrlo brzo prihvaćena te smo se uključili i u EGEE, europsku akademsku rešetku. Jačanje naše infrastrukture može pridonijeti analizi više od 40 milijuna događaja u sekundi, koliko ih se događa pri sudaranju protona u LHC-u.
Bivši ravnatelj gradnje detektora CMS dr. Domenico Campi govorio je i o iskustvima u suradnji s hrvatskim tvrtkama. S Končarom postoje već izvrsna iskustva, ali ponuda ima još, ne samo za gradnju uređaja, nego i za stvaranje softvera, a Končarov direktor inženjeringa i gradnje tvornica govorio je o slavnoj prošlosti sudjelovanja tvrtke u gradnji CERN-a s njegovih početaka i današnjoj sposobnosti tvrtke da pruži potporu eksperimentalnoj fizici.
Koliko su magneti detektora CMS snažni, čulo se u raspravi nakon izlaganja končarovca dr. Ivana Marića - sekunda njegove oslobođene energije mogla bi trenutačno rastaliti 20 tona zlata u nekoj od banaka obližnje Ženeve!
Koju je dobit imala Finska surađujući u CERN-ovim projektima govorio je dr. Antti Heikkillä, CERN-ov službenik za kontakt s Finskom, a o interesima Slovenije za punopravno članstvo u CERN-u govorio je dr. Boris Pukl, pomoćnik direktora Instituta Jožef Štefan iz Ljubljane.
Fincima je najvažniji i najvrjedniji prijenos znanja, kako onog u temeljnim znanostima tako i u tehnologijama, pa zato ne štede da što više Finaca potaknu na sve moguće načine da rade u CERN-u. U posljednjih 10 godina Finska je na CERN potrošila oko 50 milijuna eura, ali se na svaki uloženi euro vratio 1,50 eura, što Finsku stavlja na 4. mjesto po djelotvornosti među članicama CERN-a. Npr. dozimetri koje su razvili kupovali su čak u Hollywoodu!
Jedino čime Finci nisu zadovoljni jest što su podzastupljeni među znanstvenicima na platnom popisu CERN-a.
Antti Heikkillä preporučio je da Hrvatska udio u CERN-u proglasi nacionalnim interesom te da osnuje dva tijela: jedno koje bi pronalazilo i preporučivalo znanstvenike i njihove projekte koji bi imali udio u CERN-u te tijelo koje bi preporučivalo industrijski udio.
Danica Ramljak kaže da je prije dva mjeseca ideja o priključenju Hrvatske CERN-u došla uz bocu vina. Napisat će se kratak i jasan dokument kao rezultat sastanka u kojemu će se nedvosmisleno tražiti članstvo Hrvatske u CERN-u. Potrebna nam je i stalna radna skupina Ministarstva vanjskih poslova, gospodarstva, zdravstva i znanosti - uz hrvatsku koloniju u CERN-u i hrvatke fizičare - te predstavnike gospodarstva, koja će pripremiti taj naš put.
Ne želim biti ironičan ali me ugodno iznenađuje da netko u Hrvatskoj misli na znanost. Ovi naši političari stalno nas lažu obećanima o megalomanskim tvornicama koje bi pokrenule proizvodnju i izvoz. Mi smo odavno zakasnili s time jer su tvornice izgrađene po Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj itd. Naša je šansa upravo znanost i \"prodavanje\" znanja. Nešto slično kao što je učinila Genera. Zato samo naprijed! Bravo