Vojvođanski Hrvati žele zajamčeni mandat u Narodnoj skupštini Srbije

Vojvođanski Hrvati žele primjenu zajamčenog mandata u parlamentu Srbije koji je predviđen međudržavnim sporazumom i omogućio bi im sudjelovanje u političkom odlučivanju, rekli su njihovi predstavnici u Zagrebu u razgovoru sa šefom hrvatske diplomacije Mirom Kovačem koji vjeruje da će se to i ostvariti.   Međudržavni sporazum potpisan prije 12 godina i ratificiran u parlamentima Hrvatske i Srbije predviđa da hrvatska manjina bude zastupljena u Narodnoj skupštini. No Srbija trenutačno ima prirodni prag, odnosno sniženi cenzus za ulazak u parlament, rekao je  Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Republike Srbije. - To je praktički nemoguće za sve manjine osim za dvije najbrojnije - rekao je nakon sastanka Bačić koji zastupa gotovo 58.000 Hrvata u Republici Srbiji. Zajamčeni mandat Hrvatima bi omogućio da budu sudionici u političkom odlučivanju, jer su parlamentarnom zastupniku otvorena vrata svih ministarstava, dok to nije slučaj ako ste samo predsjednik manjinskog vijeća, objasnio je.

Zato nam je nužno "osigurano sudjelovanje" u parlamentu, rekao je te naglasio da se "Srbija na to i obvezala prije 12 godina". U izjavi novinarima i Kovač i njegovi gosti izrazili su uvjerenje da će srpska država u skoroj budućnosti i primijeniti taj sporazum tako što će osigurati hrvatskog zastupnika u Narodnoj skupštini na temelju tog sporazuma.  - Osobno želim da naši Hrvati budu zadovoljni u Srbiji kao što su trenutačno u Srbiji zadovoljni Mađari - rekao je Kovač.  Podsjetio je da je mađarski premijer Viktor Orban pohvalio za posjeta Srbiji odnos srpskih vlasti prema Mađarima. - Želio bih da kada dođe predstavnik hrvatske vlade da jednako tako može pohvaliti odnos srpskih vlasti prema Hrvatima - rekao je Kovač.   

Srbija ne može biti sudac i policajac za prostor bivše Jugoslavije

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov rekao je da su današnjim posjetom "prvi put primljeni kod predstavnika novih vlasti" Republike Hrvatske.  Posjet je organiziran u trenutku kad su parlamentarni izbori u Srbiji pred vratima (24. travnja) i u vrijeme kada Srbija otvara poglavlje 23 o Pravosuđu s Europskom unijom.  Primjena zakona o hrvatskoj manjini je uz suradnju s Haškim sudom i zahtjevom Srbiji da ukine zakon o univerzalnoj nadležnosti jedan od tri uvjeta Hrvatske za otvaranje Poglavlja 23 o pravosuđu između Srbije i EU.  - Hoćemo da neposredno s predstavnicima vlasti iskažemo naša stajalište o problemima s kojima se suočavamo - rekao je Žigmanov. Želimo da "Hrvatska bude od pomoći" i kada se bude formirala nova vlast u Republici Srbiji "želimo biti konstruktivan" činitelj u međudržavnim odnosima, dodao je.

Žigmanov je izrazio nadu u skori prijem kod premijera Hrvatske i ostalih predstavnika državnih vlasti.  Kovač je ponovio u izjavi za novinare da Hrvatska sa Srbijom želi partnerske, prijateljske odnose poput Njemačke i Francuske.  Susret je održan dan nakon što je u hrvatsku javnost uzburkao non-paper iz kojeg je vidljivo da Europska komisija smatra da pitanje srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ne treba biti uvjet za otvaranje pregovora u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava. Na novinarsko pitanje je li vidio popis s navodnih 300 hrvatskih državljana koje Srbija želi procesuirati Kovač je odgovorio niječno. Ponovio je svoje stajalište da Srbija ne može biti sudac i policajac za prostor bivše Jugoslavije. - Apsurdno je i perverzno da se država iz koje su krenuli planovi za ratove na prostoru bivše Jugoslavije, na kraju ponaša i kao policajac i kao sudac. To nema veze sa zdravom pameću - rekao je. Uvjeren je kako će Hrvatska u suradnji s kolegama iz Srbije to uspjeti riješiti u procesu približavanja Srbije EU.

>>Hrvatska blokada srpskih pregovora s EU: 'Realno je da se poglavlje 23 otvori u lipnju'

>>Zastupnik u Bundestagu: Nemamo razumijevanja za hrvatsku blokadu