Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u petak da će vodeće hrvatske stranke biti u izvršnoj vlasti na razini države i entiteta Federacije BiH te u šest županija, što je rezultat uspjeha ostvarenog na nedavnim općim izborima. Govoreći na stranačkome okupljanju u Mostaru Čović je rekao kako su već započeli razgovori oko uspostave izvršne vlasti na više razina na temelju rezultata općih izbora održanih 2. listopada.
"Rezultat koji smo postigli takav je da se ne može bilo kakva kalkulacija napraviti bez politike Hrvatskog narodnog sabora koju smo predvodili", rekao je.
Stranke okupljene oko HNS-a BiH bit će u vlasti u županijama sa sjedištima u Mostaru, Širokom Brijegu, Livnu, Travniku, Zenici i Orašju, te na razini Federacije BiH i države BiH. Ova stranka bi, po Čovićevim riječima, trebala imati predsjedatelja državnog Vijeća ministara BiH, a kandidat bi trebala biti žena.
Izrazio je očekivanje da će se do kraja studenog postići dogovor oko budućih partnerstava u vlasti, a do kraja godine i o izbornoj reformi kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata u Predsjedništvu BiH, gdje je dominantno glasovima Bošnjaka izabran Željko Komšić.
To bi pomoglo da se Hrvati konačno politički pluraliziraju te imaju više kandidata na izborima, naveo je.
Čović se zahvalio hrvatskoj vladi i premijeru Andreju Plenkoviću bez čije pomoći, kako je rekao, Hrvati ne bi uspjeli postići dobar izborni rezultat niti ostvariti izborne reforme.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je u petak u Sarajevu bosanskohercegovačke političare da bez odgode počnu provoditi reforme nužne da bi se njihova zemlja približila članstvu u Europskoj uniji.
Von der Leyen je u Sarajevu boravila u sklopu regionalne turneje i tamo se sastala s članovima Predsjedništva BiH te s predstavnicima civilnog društva i gospodarskog sektora.
Zajedno s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom otvorila je novu dionicu autoceste i tunel kroz planinu Ivan, na koridoru V c, dužine sedam kilometara, na pravcu između Sarajeva i Mostara. Ta je dionica sufinancirana bespovratnim sredstvima iz europskih fondova u iznosu nešto većem od 23 milijuna eura.
Predsjednica Europske komisije u BiH je stigla nakon što je to tijelo ranije ovog mjeseca preporučilo Europskom vijeću da Bosni i Hercegovini odobri status kandidata za članstvo u Uniji.
Von der Leyen je u govoru u Sarajevu kazala kako je to jasan politički signal kojega političari, izabrani na izborima 2. listopada, trebaju pravilno razumjeti i naredni četverogodišnji mandat iskoristiti kako bi poduzeli korake i iskoristili ponuđenu priliku.
"Ovo je pravi trenutak za BiH i želimo ohrabriti sve da ovaj trenutak iskoristite", poručila je predsjednica Europske komisije novoizabranim političarima, podsjećajući kako tri četvrtine građana BiH želi europsku perspektivu, a ta opcija snažno prevladava među mladima, što je možda i najvažnije.
Iako je BiH preporuku za kandidatski status dobila bez provedbe najosnovnijih reformi na kojima je Europska komisija inzistirala od 2019., Von der Leyen tvrdi kako je, unatoč teškim okolnostima, od tada ipak bilo nekog napretka, primjerice kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama u parlamentu BiH. Sada je trenutak, istaknula je, da se ponovo udruže sve snage u zemlji i postigne daljnji napredak na putu ka članstvu BiH u EU.
Jasno je da će provedba drugih reformi biti zahtjevna, no na tome treba odmah početi raditi, rekla je Fon der Leyen ustvrdivši da je moguće BiH pretvoriti u mirnu i stabilnu zemlju jednakopravnih naroda i građana, privlačnu za strane investicije.
Predsjednica Europske komisije najavila je da će pred Europskom vijećem snažno zagovarati i formalno odobravanje kandidatskog statusa za BiH. Tu je poruku poslala u trenutku kada su se pojavile informacije da se neke članice EU, poput Francuske i Nizozemske, i dalje protive da BiH dobije kandidatski status pa bi to mogao biti problem kada Europsko vijeće u prosincu bude razmatralo preporuku Komisije.
Von der Leyen u Sarajevu je istaknula kako se cijeli europski kontinent promijenio nakon što je Rusija napala Ukrajinu, a jedini odgovor na odluku Moskve da dovede u pitanje međunarodno pravo i mir jest da europske zemlje djeluju jedinstveno i u čvrstom savezu.
Kao dokaz je da je EU spremna izravno pomoći zapadnom Balkanu u ovoj situaciji navela je pripremljeni paket energetske pomoći za cijelu regiju, koji uključuje oko 500 milijuna eura namijenjenih projekatima čiste energije, primjerice kroz gradnju vjetroelektrana, od kojih bi se brojni mogli realizirati za manje od godinu dana.
U Češkoj je danas državni praznik, a umjesto da kao Srbi pobjegnu na roštilj i bezbrižno piće s društvom, ljudi razmišljaju kako će preživjeti zimu pored sotonista u EU koji su odlučni uništiti ih. Zato su masovno izašli na ulice glavnog grada, mladi i stari, umirovljenici i studenti. Prosvjedi, među ostalima, pokreta organizatora "Češka prije svega!", koji se oštro protivi Europskoj uniji i NATO paktu te poziva na vojnu neutralnost 10,7-milijunske nacije. Ljudi su mahali češkim i ruskim zastavama (koje su postale simbol otpora globalistima i EU), skandirali protiv Ursule von der Leyen, Klausa Schwaba i njihovih političara, uzvikivali "ostavka, ostavka", "lopovi, lopovi", nosili transparente protiv NATO i EU. "Ovo je novi nacionalni preporod i naš cilj je neovisnost Češke od europskih okupatora", rekao je jedan od govornika Ladislav Vrabel. "Kada vidim prepun trg u Pragu, ovoliko ljudi, jasno je da to nitko ne može zaustaviti", dodao je. U novoj agendi Klausa Schwaba koju provode zemlje EU (i Srbija) drastično je poskupjelo sve što je narod znatno osiromašilo, a sve pod izlikom “rata u Ukrajini”. Češka vlada premijera Petra Fijale odmah se pridružila sankcijama EU protiv Rusije i čvrsto stala na stranu Zelenskog.