Vozač automobila, Belgijac marokanskog porijekla, približava se mojoj adresi u Bruxellesu dok na svome mobitelu gledam svaki metar njegova kretanja. Pametni mobitel kaže mi i da se taj vozač zove – Houssein. Mahnem mu rukom i on me kroz spušteni prozor pita: “Uber?” “Uber”, potvrdno odgovaram i ulazim. Houssein je vozač koji privatno, za osobnu zaradu, radi ono što inače rade taksisti. Ali Houssein nema dozvolu za vožnju taksija, a automobil u kojem me vozi je njegov privatni golf. Ako nas belgijske vlasti uhvate u vožnji, Houssein će morati platiti 10 tisuća eura!
Dodatni izvor zarade
Bez obzira na rizik, on i dvjestotinjak sličnih vozača u Bruxellesu razvoze ljude jer ti su vozači dio Ubera, digitalne platforme koja pomoću aplikacije na pametnim telefonima povezuje ljude koji trebaju vožnju i obične vozače koji su spremni ponuditi vožnju. Vozaču ide 80 posto cijene koju putnik plati Uberu, a 20 posto ostaje Uberu kao posredniku. Uber funkcionira u više od stotinu gradova u 35 zemalja, no sud u Bruxellesu u utorak je presudio da se radi o nelojalnoj konkurenciji taksi službi. To je izazvalo gnjev europske povjerenice za digitalni razvoj Neelie Kroes, koja smatra da sud u Bruxellesu štiti kartel taksista i sprečava inovacije.
– Ta presuda šalje lošu, antitehnološku poruku o Bruxellesu, koji se već nalazi u mračnom srednjem vijeku kad je u pitanju 4G tehnologija. Ta odluka ne pomaže putnicima, nego štiti kartel taksista. I kako bi to uostalom trebalo provoditi? Hoće li policija špijunirati naše mobitele da vidi kad ćemo rezervirati vožnju preko Ubera? Hoćemo li vozače slati u bankrot i u zatvor jer pokušavaju prehraniti obitelj prihodima od vožnje – ljutito je reagirala Neelie Kroes.
Vozač Houssein koji me jučer povezao nakon što sam naručio vožnju pomoću Ubera kaže da mu je to dodatni izvor prihoda te da inače radi kao vozač autobusa. Za vožnju koja u taksiju obično košta 10 do 12 eura platio sam Housseinu devet eura. Vlasti regije Bruxelles, koje su podnijele tužbu sudu, kažu da vozači koji privatno voze u sustavu Uber zarađuju ekstraprofit jer ne plaćaju poreze i troškove dozvola koje plaćaju taksisti. Dva dana nakon zabrane u Bruxellesu, i sud u Berlinu donio je privremenu mjeru zabrane Ubera dok se ne riješi tužba koju je podnijelo Udruženje berlinskih taksista.
– Ne radi se o borbi neke studentske start-up kompanije protiv velikog kartela taksista. Iza Ubera stoji Google – požalio se berlinski taksist Richard Leipold. Uber je počeo s radom 2010. u San Franciscu, a vrijednost mu je narasla na više od 3,5 milijardi dolara.
>> Gdje toga ima? Jeftiniji smo od ZET-a, ali jedva preživljavamo
Koji glup naslov, stvarno ste.. pa lijepo piše da bi vozač morao platiti kaznu.