Koliko je željeznička infrastruktura u lošem stanju dobro pokazuje primjer da od Zagreba do Beograda (412 kilometara) vožnja vlakom traje 7,5 sati iako je davne 1938. godine trajala upola manje, odnosno četiri sata, a da vožnja vlakom od Osijeka do Beograda traje nevjerojatnih četiri sata, piše Glas Slavonije. Riječ je o dionici koja je dio željezničkog paneuropskog transportnog koridora X što povezuje Salzburg i Ljubljanu sa Skopljem i Solunom. Cijelom dužinom je elektrificirana i u većem dijelu dvokolosiječna, izuzev dionice od Dugog Sela do Novske. Iako je 1983. na toj dionici hrvatski brzinski rekord za tračnična vozila od 181 km/h, o takvoj brzini se više i ne razmišlja jer pruga, jednostavno, nije dovoljno kvalitetna da sigurnost putnika i strojovođe ne bi došla u pitanje, piše Glas Slavonije.
Predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske (SSH) Nenad Mrgan nedavno je upozorio na “katastrofalnu sigurnosnu situaciju u putničkom željezničkom prometu, koja nikada nije bila na nižem stupnju”.
Mrgan je rekao kako ih posebno zabrinjava što se svakodnevno otkazuje velik broj vlakova, u lipnju ih je bilo čak 890.
– Uprava HŽ-Putničkog prijevoza, odnosno niži menadžment, zbog nedovoljnog broja strojovođa prisiljava one iz 200-300 kilometara udaljenih mjesta da dođu i preko noći počnu upravljati vlakovima, a da ne poznaju prilike na pruzi, a vlakovi često stoje i po četiri-pet sati dok se ne nađe strojovođa koji bi vlak doveo do odredišta – kaže on te upozorava da se krše odredbe Zakona o sigurnosti željezničkog prometa i europskih direktiva, a od strojovođa, između ostaloga, zahtijeva se da voze na prugama na kojima nikada nisu vozili, da upravljaju lokomotivama za koje nemaju važeći ispit, kao i da lažiraju vrijeme provedeno u vožnji.
– Doći će do stradavanja i ugrožavanja ljudskih života – kazao je Mrgan.
Nije li nama bitnije koliko traje put od Zagreba do Splita, ili do Osijeka ili do Rijeke. Kaj me briga za neke destinacije s istočne strane granice, van EU?