Europska unija i SAD nisu baš sretni zbog poteza koji je povukla gruzijska vlada. Kao prijetnju demokraciji vide predstavljen zakon usmjeren prema medijima i nevladinim udrugama. U Gruziji su izbili veliki prosvjedi zbog toga zakona pa je vlada bila primorana povući prijedlog tog zakona. Govori se čak da se Gruzija ponovno okreće Moskvi jer se koriste metode kakvima se svojedobno koristio Vladimir Putin. A znamo kako danas izgleda sloboda medija i položaj nevladinih udruga u Ruskoj federaciji.
Nacrt zakona gruzijski su zastupnici usvojili u prvom čitanju, a kako piše Bloomberg, cilja na medije i nevladine organizacije u inicijativi koju podržava vladajuća stranka Gruzijski san. To bi, smatraju analitičari, neizravno promoviralo ruske interese jer se zahvaćaju organizacije koje se uvelike oslanjaju na financiranje iz SAD-a i EU-a.
>> VIDEO Dokumentarac "Ukrajina: Godinu dana poslije"
Predsjednica Salome Zourabichvili podržala je prosvjednike koji su ustali protiv donošenja zakona, poručivši im da predstavljaju slobodnu Gruziju. Smatra da su zastupnici koji su podržali nacrt zakona prekršili Ustav koji od dužnosnika zahtijeva da "učine sve što je moguće da se zemlju uvede u EU". Neki su prosvjednici rekli da će odbiti upisati se u registar. Radije će, kažu, u zatvor. Prijedlog je, naime, da se novčanom kaznom i kaznom zatvora do pet godina kazne organizacije ili pojedinci koji dobivaju najmanje 20 posto svog prihoda iz inozemstva, a ne registriraju se pri vladi. Oporbene stranke, mediji i udruge civilnog društva osudili su nacrt zakona koji nazivaju "ruskim zakonom", a poslovni krugovi u Gruziji upozorili su da vlast riskira potkopavanje ionako slabih izgleda za članstvo u EU.
Premijer Irakli Garibashvili, s druge strane, smatra da postoji nedostatak transparentnosti i odgovornosti u medijima i civilnom sektoru. - Budućnost naše zemlje ne pripada i neće pripadati stranim agentima i slugama strane zemlje, budućnost naše zemlje i naroda pripada domoljubima - rekao je, što je neke podsjetilo na Putinovu retoriku. Dodao je da će dvije različite verzije nacrta zakona koji je usvojio parlament biti poslane Venecijanskoj komisiji na pregled te da će konačni nacrt ovisiti o tome koju će Komisija odobriti. Zakon će omogućiti društvu da bude informirano o tome tko je tko, izjavila je Eka Sepashvili, članica parlamenta. Gruzija se nije pretrgla u osudi ruske agresije na Ukrajinu.
Bloomberg podsjeća da je Garibashvili osudio "neopravdanu" agresiju Rusije na Ukrajinu, no nije uveo sankcije Rusiji, a i odbio je pružiti vojnu pomoć Kijevu, optužujući protivnike njegove politike da žele "stvoriti drugu frontu u Gruziji". Nastavak suradnje s Rusijom napunilo je gruzijsku državnu blagajnu s oko dvije milijarde dolara prošle godine, peterostruko više nego 2021. Bivši predsjednik Mikheil Saakashvili, koji je vodio prozapadnu revoluciju 2003., nalazi se u zatvoru, što je Europska unija osudila, a vlada i zabrinutost za njegovo zdravlje. Inače, Gruzija i Rusija bile su u petodnevnom ratu 2008. godine u Južnoj Osetiji. Oružani sukob izbio je u kolovozu, a prekid vatre dogovoren je posredstvom Europske unije.