'Vraćamo 30. svibnja jer se ukorijenio u narodu, tada je vladalo oduševljenje'

Kao glavni državni blagdan vraćamo 30. svibnja i to će biti Dan državnosti kao što je bio do 2001. godine, i to vraćamo upravo zato što je to blagdan koji se ukorijenio u narodu, narod ga je prihvatio, tada je uvijek vladalo oduševljenje, entuzijazam, organizirali se skupovi, vijorile se zastave, poručio je danas potpredsjednik Hrvatskog sabora, HDZ-ov Željko Reiner na konferenciji za medije na kojoj se osvrnuo na prijedlog novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima koji je jučer upućen u javnu raspravu. Sav taj entuzijazam građana oko Dana državnosti promijenio se 2001. godine, podsjeća Reiner.

- Tako smo postali valjda jedina zemlja u svijetu u kojoj građani nisu znali koji je to glavni državni blagdan, je li to 25. svibnja, 30. svibnja, 8. listopada ili nešto drugo. I druge zemlje imaju više blagdana, ali svi znaju koji im je glavni blagdan, Dan državnosti ili neovisnosti. U Hrvatskoj su se više puta radile ankete i ljudi naprosto nisu znali glavni dan obilježavanja hrvatske države kao što su znali do 2001. godine. Nakon te promjene ljudi su prestali imati emocionalni naboj prema bilo kojem od tih datuma, i nažalost, mogli ste i sada vidjeti za Dan neovisnosti, tek poneka kuća je imala zastavu, sve se svelo na prilično nisku razinu, a ne na ono što samosvjesna država ima – komentira Reiner. To je ključni razlog, naglašava, zašto se išlo u izmjene ovog zakona, no uvodi se još jedan neradni dan – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenog.

Video: Patrik Macek/PIXSELL

- Tako stvaramo blok koji će označavati koji su temelji slobodne države, imamo 30. svibnja, 5. kolovoza i 18. studenog koji je međunarodno uvriježen, ali nije bio blagdan. Tada deseci tisuća ljudi idu u Vukovar, slično je u Škabrnji, ali u nizu drugih mjesta se treba sjetiti na žrtve Domovinskog rata i zato uvodimo taj blagdan. Važno je da ti blagdani padaju u tijek školske godine tako da se s njima upoznaju buduće generacije i naša djeca, koja nažalost sve manje i manje znaju o tome kako je stvorena hrvatska država, koliko je krvi proliveno za nju, da se upoznaju s time i da to ostane živjeti u generacijama koje će naslijediti – pojašnjava Reiner.
Duboko je uvjeren, dodaje, da je moguće vratiti emocionalni naboj koji su ljudi prije osjećali 30. svibnja.

- Ako ljudi točno znaju koji je blagdan, oni će ga slaviti, a ako ne znaju koji je koji blagdan, svi postaju podjednako nevažni. Ljudi su 30. svibnja uistinu obilježavali, u cijeloj Hrvatskoj to je doista bila jedna svečanost demokracije na kojoj su sudjelovali deseci tisuća ljudi, svi su stavljali zastave na kuće. Ja sam uvjeren da kad ljudima bude jasno koji je glavni državni blagdan poštivati hrvatsku državu – rekao je Reiner. Podsjeća da se zbog promjene datuma kasnije pokajao i onaj koji je tu promjenu predložio, pa vjeruje da je ovo dobar potez.

I njegov kolega Miroslav Tuđman vjeruje da će se obnoviti emocije kod svih koji su već obilježavali Dan državnosti 30. svibnja, a oni koji su kasnije rođeni, pa tu emociju nisu ni imali, sada će barem jasno znati ključne datume za našu državu.

- Ako netko opet pomisli mijenjati datume u budućnosti – pitanje tima je jesu li protiv hrvatske države i njene državnosti, samostalnosti? To je dan prijelaza iz neslobode u slobodu, tada je u Saboru bilo 35 posto SKH/SDP-a, pa ne vidim zašto bi SDP-ovci bili protiv toga. Što se tiče uvođenja Dana državnosti i Dana neovisnosti, problem je nastao jer je to teško razdvojiti u sadržajnom smislu pa je došlo do raspolućenosti, pa se sada vraća na 30. svibnja, sad se uvodi red u ključne datume slavljenja hrvatske države. Treba podsjetiti da se vraća 25. lipnja na Dan neovisnosti, jer jedino taj datum ima pravne posljedice, tada je donijeta ustavna odluka o samostalnosti te Deklaracija o proglašenju samostalnosti države i od tada kreće agresija na Hrvatsku u pravom smislu. Ako prebacimo taj datum kasnije, odnosno na 8. listopada koji smo sad imali, onda imamo sve ove zbrke da su sudovi presuđivali da su sve vojne formacije koje su postojale prije tog listopada bile paravojne ili u sivoj zoni – pojasnio je Tuđman.

HDZ-ovci odbacuju teze da su ove promjene datuma vezane uz predizbornu kampanju, ovo se, tvrde, dugo promišljalo, no ranije su se donosili zakoni važni za popravljanje situacije u državi, pa izmjene ovog zakona tek sada dolaze na red.

- Vrlo dobro znate da Vlada nije predložila samo taj zakon, napravila je niz poteza u tri godine, krenula je s rejtingom u smeću, a danas imamo investicijski rejting, drastično je smanjen dug, povećale su se plaće i mirovine, bilježimo niz pozitivnih događaja u gospodarstvu, trend nakon što je bio dolje ide prema gore, gospodarski se Hrvatska oporavlja, to je rezultat niza donesenih zakona – objašnjava Reiner. Odbacuje i stav SDP-ovog Peđe Grbina kako HDZ vraća 30. svibnja jer su tada osvojili vlast pa zapravo prave "stranački blagdan" umjesto da se obilježava pravi Dan neovisnosti 8. listopada kao i dosad.

- 8. listopada se ne "ubija", nego ostaje spomendan, to je važan datum. Da je 30. svibnja datum koji je HDZ-ov, na temelju čega? Zar je sjednica prvog demokratski izabranog Sabora, višestranačkog, stvar samo HDZ-a, pa i SDP je bio u tom Saboru, nisu tada sjedili, ne znam, u Maksimiru za to vrijeme. I druge stranke bile su tada u Saboru, to je prijelaz iz jednostranačkog autoritativnog sustava u sustav demokracije, to nije stvar jedne stranke, nego cijele države. To je nešto što je narod želio i što im je bilo oduzeto od strane vlade koju vodio SDP – objašnjava Reiner.

Usput su prokomentirali i druge aktualne teme, pa tako i odnose u vladajućoj koaliciji između HDZ-a i HNS-a.

- Uvijek sam bio zagovornik dogovora i HDZ je uvijek pokušavao postići dogovor za probitak i korist hrvatskog naroda, u ovom slučaju obrazovnog sustava. Moram reći da je budžet za obrazovanje ova Vlada povećala za 3 milijarde kuna, to je veliki budžet. Plaće su povećane prošli mjesec za dva posto, nudi se još dva posto povećanja do kraja godine i još iduće godine. Inzistiranje na tome da se sad, ovaj čas plaće povećaju šest posto teško mi je komentirati. Treba vidjeti kad će se slagati proračun kako će to izgledati, naravno premale su plaće prosvjetnim radnicima, ali i medicinskim sestrama, liječnicima, policajcima, vojnicima i tako možemo nabrajati cijeli niz teških poslova. No pitanje je iz kojih sredstava svima povećati plaće, ako ih bude, nitko sretniji od nas da se svima plaće povećaju. Želi li netko da za to povećavamo poreze, mislim da ne. Ali ne smanjuju se plaće, pa zanimljivo da se sad štrajka jer se plaće nisu povećale plaće onoliko koliko su sindikati htjeli. A sjetimo se da je Vlada SDP-a smanjivala plaće, ne sjećam se da je tada bio štrajk – kaže Reiner.

A kako reagirati na ultimatum HNS-a, pitaju novinari, a Reiner odgovara da se razgovori vode, pa će se rezultat tih razgovora vidjeti. Nada se da se neće realizirati HNS-ova prijetnja da neće podržati proračun ako se ne povećaju plaće za šest posto.

- Nadamo se da neće doći do takvih scenarija, mi ga želimo izbjeći, ali sigurno nećemo oduzimati novce sestrama, liječnicima ni policajcima da bi zadovoljili nekoga, nadamo se dogovoru, razumu i da se može postići kompromis, dakle da se postigne tih šest posto u nekom razumnom razdoblju, dapače – zaključio je Željko Reiner.