Svašta sam već u životu prošla i nije mi teško primiti se posla. No, ako se socijalna pomoć mora odraditi, onda neka pozovu sve koji su na popisu. Na žalost, neki će se u ovoj državi opet uspjeti prošvercati – kaže Jessica Aliji Brgles, 35-godišnja samohrana majka troje djece. Ona u Varaždinu odrađuje zajamčenu minimalnu naknadu koju za osnovne životne potrebe dobiva od države.
Dolazi u 6 ujutro
Zakon o socijalnoj skrbi koji je na snazi od lani propisao je i mogućnost odrađivanja naknade u trajanju od 30 do 90 sati mjesečno pa su gradovi i općine počeli pozivati socijalno najugroženije, a radno sposobne građane na komunalne javne radove. Među prvima od većih gradova prošlog se mjeseca s projektom “Rad za opće dobro bez naknade” uključio i Varaždin koji ima 400 korisnika socijalne pomoći. Prve skupine, organizirane po gradskim tvrtkama, počele su čistiti ulice i zelene površine.
Jessica, krojačica po struci, dosad je odradila 60 sati. Na posao dolazi u 6 ujutro.
– Od opreme su nam dali samo reflektirajuće prsluke i grablje, a za gablece se snalazimo sami. Kupimo si pecivo ili sendvič jer bismo inače bili gladni – kaže. Zbog djece koja se vraćaju iz škole kući odlazi ranije, već oko 13 sati, a ostali ostaju do 14.
– Nema mi djecu tko pripaziti, a živimo sami u stanu. Zato mi je i teško pronaći posao, jer tekstilne tvrtke rade u dvije, pa i tri smjene. Ovi javni radovi su super jer vraćamo dug državi, ali bilo bi bolje da mi osiguraju posao – dodaje Jessica. Žive od 1600 kuna zajamčene naknade i dječjeg doplatka. Za samca naknada iznosi 800 kuna, koliko je i osnovica.
Siniša Česi, ravnatelj Centra za socijalnu skrb u Varaždinu, kaže da ne mogu svi odmah doći na red.
– Sve ovisi o gradovima i općinama i njihovim potrebama. Nema mjesta za sve pa, kako tko odradi svoje, pozivamo druge – ističe.
“Kazna” šest mjeseci
U Lipiku su lani pozvali 90 ljudi, a ove godine 50.
– Osiguravamo im prijevoz i gablece, a rade 80 sati, odnosno deset radnih dana – ističe Anita Jurković iz gradske uprave.
I dok u Lipiku nemaju problema s odazivom, u Prelogu se polovica pozvanih – oglušuje. Od 12 radno sposobnih javilo ih se samo šestero.
– Morat ćemo poduzeti neke korake i prijaviti ih Centru – kaže gradonačelnik Ljubomir Kolarek.
Ako se korisnik pomoći bez opravdanih razloga ne odazove, gubi na šest mjeseci pravo na zajamčenu naknadu. U Hrvatskoj je oko 113.000 njezinih korisnika, no u Ministarstvu socijalne politike i mladih ne znaju ukupan broj onih koji je odrađuju.
– Čekamo podatke iz 80 centara za socijalnu skrb – kažu. Kao posebno dobre primjere gradova koji su se uključili ističu Lipik, Umag, Petrinju i Križevce.
>> Večernji list analizira: Ovo je 10 najvećih problema Hrvatske!
Shaka čast! Na žalost oni koji se ne odazivaju su upravo oni koji protestiraju kako nemaju posla, a lijeni su I Boga mole da se ne zaposle.