Sve tri velike kreditne agencije konačno su promijenile izglede za buduće kretanje kreditnog rejtinga zemlje s negativnih na stabilne, što će reći da su vodeći financijski maheri potvrdili da je hrvatska ekonomija okrenula leđa dugogodišnjoj recesiji te je mala vjerojatnost da će kola krenuti nizbrdo. No, stabilnost rejtinga ostvarena je na prilično niskim granama, jer unutar EU jedino Cipar i Grčka stoje lošije od nas.
Čeka se paket
Prema pravilima rejting-agencija, rejtinzi država podijeljeni su na 20 stupnjeva, sigurne države smještene su unutar prvih deset rejtinga, gdje je pri dnu do proljeća 2012. godine bila i Hrvatska. Zbog dramatičnog povećanja javnog duga, Hrvatska se od tada zakopala na 12. stupnju koji je rezerviran za zemlje za koje “nije sigurno” da će moći uredno ispunjavati svoje obveze, iza Portugala, a ispred Cipra i Srbije. Takva se ocjena dosad kažnjavala 2 do 3 posto skupljim kamatama nego što ih plaćaju zemlje čiji se rejting, primjerice, popne između 7. i 10. pozicije. Plenkovićeva je Vlada mišljenja da u svom mandatu može vratiti rejting zemlje na investicijsku razinu, a ministar financija Zdravko Marić jučer je rekao da “o raznim čimbenicima ovisi” hoće li to postići u razdoblju od jedne godine, dvije ili tri. Moody’s je pak poručio da do tog pomaka može doći jedino ako “koalicijska Vlada iskoristi sadašnje stabilnije političko okruženje za provođenje svog programa gospodarskih i fiskalnih reformi”.
Vladin reformski program tek trebamo vidjeti, on se ubrzano priprema jer ga idućeg mjeseca premijer Andrej Plenković mora dostaviti Europskoj komisiji. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je da će kresanje neporeznih davanja za petinu biti jedno od obećanja, no od Hrvatske se očekuje da pripremi plan za sanaciju zdravstva, stabilizaciju mirovinskog sustava, preustroj javnog sektora i kvalitetno upravljanje državnim poduzećima. Ministar financija Zdravko Marić nedavno je kazao da ne isključuje mogućnost još jednog smanjenja porezne presije, pa i PDV-a, do kraja mandata, a razgrađuju se i demografske mjere kako bi se zaustavio pad nataliteta i masovni odlazak mladih ljudi. Iako je digao izglede, Moody’s je i nadalje oprezan te navodi da hrvatsko gospodarstvo idućih nekoliko godina može u prosjeku rasti 2,5 posto, što je niže od prošlogodišnje stope rasta (2,9%) i poboljšanih procjena ostalih relevantnih institucija za ovu godinu. A 2017. godina počela je dobro: visokim povećanjem izvoza, stabilnim rastom industrijske proizvodnje, povećanjem potrošnje i dohotka građana. U prilog solidnim stopama rasta idu i turističke rezervacije za ljetovanje na Jadranu.
Niži javni dug
– Hrvatska je i dalje ona ista, u razmjerima EU zaostala, sporovozna i političkom ludošću natopljena zemlja u kojoj se svako stršenje, kreativnost i inicijativa sijeku u korijenu – upozorio je ekonomist Velimir Šonje sve koji su promjenu kreditnih izgleda iz negativnih u stabilne tumačili kao uspjeh. – Imamo stabilnost u letargiji koja je malo prekinuta nekim rastom – sarkastičan je Šonje. Slično kao i dvije ostale rejting-kuće, S&P i Fitch, agencija Moody’s podsjeća na “strukturnu slabost hrvatskog gospodarstva jer nema sveobuhvatnih reformi Vlade”. Stopa nezaposlenosti pada zbog starenja stanovništva i emigracije, što dovodi do smanjenja radne snage. Jednako kao što bi mogao rasti, rejting bi, kažu, mogao i pasti pokaže li se da se država nije u stanju reformirati.
Problem je prije taj što su kod nas i akademski obrazovani građani po svojem znanju na razini OŠ (ali su zato do neba arogantni), jer im se akademska titula poklonila, ili su je kupili ili su prepisali sve seminarske i svoj završni rad.