Vratite i preljub u kazneni zakon

Bolje dvije žene nego otac nasilnik, suština je objašnjenja presude koju je talijanski Vrhovni sud izrekao istospolnom paru 11. siječnja 2013. o udomljavanju djeteta. Kao što je sada odluku hrvatskog Ustavnog suda na jednu žalbu gej para o udomljavanju djeteta kritizirala Hrvatska biskupska konferencija preko svoga tijela Iustitia et pax, tako su tada talijanski biskupi putem svojih medija kritizirali odluku talijanskog Vrhovnog suda da je “u opasnost stavio maloljetnika”.

I jedna i druga odluka najviših sudova odnosile su se na pojedine primjere, te oni nisu zakonski regulirali udomljavanje, dakle nisu zamijenili ulogu zakonodavca kako to tumači Iustitia et pax, ali su izazvali reakcije. I to opet s podjelama na “ljevičare”, koji su odluku protumačili revolucionarnom i povijesnom, i “desničare”, koji govore o prirodnoj obitelji sastavljenoj od muškarca, žene i djeteta koju se želi izokrenuti. Avvenire je pisao o “eksperimentu izvan prirodne realnosti”, a neki parlamentarci, pa čak i oni iz desnog centra, govorili su kako je Vrhovni sud učinio “važan korak naprijed u zaštiti ljudskih prava”.

Ne mijenjaju se zakoni pod utjecajem nekih “europskih struja”, kako to drži Iustitia et pax, već se slijede promjene koje su već nastale u društvu. Danas više nitko ne pomišlja da se u kazneni zakon vrati grijeh preljuba. Kada bi preljub bio zakonski zabranjen, više od 60 posto Talijana bilo bi u zatvorima jer se računa da ih toliko vara bračnog partnera. Više nitko ne razmišlja o ponovnom uvođenju zabrane rastave braka, koja je u Italiji, primjerice, ukinuta tek 1970. Isto tako, osim još nekih krugova unutar Crkve, ne navija se za ponovno uvođenje zakona o zabrani pobačaja. Govori se kako život treba zaštititi od začeća do smrti, ali to ne znači da treba ukinuti zakon kojim se u svim prilikama zabranjuje pobačaj. Bilo bi pogubno za državu vjerske grijehe pretvoriti u kaznene zakone. Društvo se ponašalo suprotno zakonima koji su regulirali ljudske odnose na temelju religijskih mjerila, a onda su države zakone morale prilagoditi društvu. Laička država ima obvezu slušati građane.