Vrdoljak: Ne znam koliko ima bespravnih objekata, to sve govori

Saborsko jutro počelo je raspravom o Zakonu za postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama u prvom čitanju. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak pojasnio je kako je ovo zakon za jednokratnu upotrebu kojim će se podvući crta i riješiti 40 do 50 godina nereda u nelegalnoj gradnji.

– Problem moramo riješiti sada, legalizirati povijest i brinuti se za budućnost – poručio je Vrdoljak te dodao kako je dosad izdana 31 tisuća rješenja za uklanjanje bespravno sagrađenih objekata. Na način na koji su se do sada uklanjali ti objekti, smatra ministar, trebalo bi stotinu godina da ih se sve ukloni.

Prvi brojevi navodili su 150 tisuća bespravno izgrađenih objekata. Nakon nekoliko mjeseci pokušaja evidencije, došli smo do 300 tisuća. Vjerujem da ih ima i više, ali činjenica da ja kao resorni ministar ne znam broj govori nam kakvo nam je stanje u prostoru – ustvrdio je Vrdoljak te dodao kako su prema važećem zakonu, od rujna prošle godine, izdana 594 rješenja za legalizaciju objekta za nekih devet tisuća zahtjeva. Upravo zbog toga vladajući su se odlučili na izmjene zakona kako bi se cijeli postupak ubrzao.

Zoran Vinković, predsjednik Odbor za lokalnu i područnu samoupravu, kazao je kako je Odbor predložio Vladi da se u konačnom prijedlogu zakona izmjene odredbe kojima se regulira plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa na način da se jedinicama lokalne samouprave omogući način reguliranja plaćanja doprinosa te da se vlasnici poljoprivrednih objekata mogu izuzeti iz plaćanja. Također, odbor je zatražio da se doprinosi plaćaju s odgodom, bez odgode i u ratama.

Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista primijetio je da nikada nije bilo više oprečnih mišljenja nego o ovom zakonu.

– Ovaj zakon nije samo pravno nego i duboko moralno pitanje, ali kada mi Hrvati razgovaramo o moralu, čini se da se spušta kao sunce. Je li moralno onima koji su svjesno kršili zakon ozakoniti ono što su gradili nelegalno i je li to moralno prema onima koji su sve uredno plaćali i pribavljali dozvole. Ovaj prijedlog zakona eklatantan je primjer nepravednosti, čisti salto mortale – kazao je Vukšić dodavši kako nisu svi koji su nelegalno gradili građevine radili to iz istih razloga. Jednima je beskrupulozna bespravna gradnja služila za bogaćenje, dok je druge u ilegalu natjerala nužda.

– Spora, skupa država, korumpirana uprava i samouprava ponukale su ih na to. Je li država žmirila iz humanističkih razloga? Nije. Kako je sirotinji mogla rušiti na Kozari boku kada je dopuštala gradnju vila u Podsljemenu? U Nacionalnom parku Kornati izgrađeno je 800 ilegalnih objekata, to je 800 ekocida. Nema opravdanja za uništenje prirodnoga blaga. To treba rušiti – smatra Vukšić kojem je teško povjerovati u tvrdnje vladajućih da će se rušiti sve što je bespravno izgrađeno nakon lipnja 2011.

SDP-ov Željko Kolar kazao je kako ovim zakonom legaliziramo činjenicu da zgrade postoje u prostoru jer se ne možemo praviti da ništa ne vidimo i ne čujemo.

– Treba poručiti i da ovaj zakon ima svoj rok trajanja. Osobno smatram da su u starom zakonu bila bolja rješenja nego u ovom zakonu. Komplicirano je da dva puta izlaze na teren djelatnici ministarstva, to neće biti dobro, pa predlažemo da ostane stara zakonska odredba. Mi možemo zabiti glavu u pijesak i ništa ne vidjeti, kao što nismo vidjeli svih ovih godina, ili djelovati – tvrdi Kolar.

HDZ-ov Branko Bačić drži da više od devet tisuća podnesenih zahtjeva i oko 600 riješenih zakona nije malo.

– Novim zakonom znatno je proširen broj ozakonjenja svih vrsta zgrada, i to upravo na prostorima važnima za Republiku Hrvatsku. Jesmo li u ovom trenutku spremni za tako drastičan korak da omogućimo opću legalizaciju na zaštićenom obalnom području mora? Drugi je dvojbeni problem na poljoprivrednim područjima te na gospodarskim područjima i šumama. Spornim nam se čini i legalizacija na prostoru vodnog dobra. Jasno mi je i znam tko je predlagač i odakle dolazi prijedlog da se omogući legalizacija na vodnom dobru, ali je li moguće braniti na pomorskom dobru, a ovdje dopustiti – zapitao je Bačić kojem se čini da se ovim zakonom stvara daljnja nejednakost između građana koji danas predaju zahtjeve za legalnu gradnju i koji moraju unaprijed platiti komunalni i vodni doprinos te onih čije ćemo nelegalne zgrade legalizirati. Treća bitna razlika, prema mišljenju članova HDZ-a, jest činjenica da se uvode četiri kategorije zgrada kako bi se omogućio jednostavniji, ali i jeftiniji postupak za manje zgrade.

– Mi držimo da svaka zgrada mora imati iste uvjete i da se ne treba praviti razlika između zgrade od 380 četvornih metara i 402 četvorna metra. Smatramo da ih treba razlikovati prema površini. Ovim zakonom ne definira se tko je stranka u postupku. Nismo sigurni da je ovo rješenje dobro i da će omogućiti sve što je Vlada isplanirala – uvjeren je Bačić koji je siguran da ovaj zakon predstavlja priznanje poraza države u bitci s bespravnim graditeljima.

– Država njime priznaje svoju neučinkovitost u dijelu u kojem je trebala očuvati okoliš, a u tom porazu tješi me jedino činjenica da će ovaj zakon doprinijeti uređenju stanja u prostoru, riješit će se manjkava evidencija zgrada u katastru i zemljišnim knjigama, a mnogi će se građani, kojima status objekata u kojima žive nije siguran, riješiti trauma života u nelegalnim objektima – kaže Bačić koji je poručio da će HDZ biti suzdržan kod glasovanja.

IDS-ov Damir Kajin podsjetio je da je još 2003. godine predlagao zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih zgrada. Smatra da je trebalo naplatiti kuću, kao kod legalne gradnje, ali uz to treba naplatiti i kaznu.

– Bolje legalizirati nego rušiti, bolje da država uprihodi. Prije koju godinu govorili su da bi država mogla uprihodovati i milijardu eura od nelegalnih građevina, ali vidimo da nema ništa od toga. Ovaj zakon nas tretira kao naivce, kao da nismo normalni. Tako tretira i legalne graditelje i one kojima su ilegalne kuće srušene bez mogućnosti legalizacije. Usto, taj zakon ilegalne graditelje stavlja u povoljniji položaj od onih koji sada podnose zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole – tvrdi Kajin te nastavlja kako velika većina ne bi gradila da je dobila društveni stan, a i nije isto ako netko gradi štalu u Kajinima ili vilu na moru. Podsjetio je kako se stalno najavljuje porez na imovinu:

– I tko će legalizirati vikendicu sada kada zna da će nakon legalizacije morati plaćati porez na imovinu – zanimalo je Kajina.

Igor Češek iz HDSSB-a poručio je kako je ovaj prijedlog zakona, unatoč svim manjkavostima, daleko kvalitetniji i stručno utemeljeniji od postojećeg HDZ-ova zakona, no da svejedno nije pojednostavljen postupak legalizacije i nisu smanjeni troškovi.

– Mnogi građani neće imati novca za legalizaciju. Stoga apeliramo na Vladu da smanji naknade za legalizaciju – naglasio je Češek te zatražio da se što prije omogući poljoprivrednicima legalizacija objekata jer je to preduvjet kako bi mogli povući novac iz europskih fondova.

Zakon je sa 84 glasa "za" i sa 31 suzdržanim poslan na drugo čitanje.