Vrgoračka delicija: Španjolci nam ‘kradu’ jagode

Dok preprodavači na tržnicama diljem Hrvatske prodaju mjerice uvoznih jagoda besramno ih deklarirajući kao vrgoračke, dotle više od 150 vrgoračkih proizvođača toga slasnog voća, kojeg po sezoni proizvedu između 800 i tisuću tona, još nisu ubrali ni jednu jagodu sa svojih nasada. Njihove vrsne jagode, koje su prijašnjih godina u ovo vrijeme redovito bile na tržištu, ove godine kasne jer je vegetaciju prvo usporio veliki snijeg a potom i nedavni mraz.

Zaštita geografskog podrijetla

- Naše jagode još nisu dozrele, pa tu situaciju koriste prekupci koji nekvalitetne uvozne jagode prodaju tvrdeći da su vrgoračke. Time im napuhavaju cijenu i besramno varaju kupce. Prijašnjih godina prve jagode brali smo već sredinom travnja, a ove godine berba jagoda počet će tek za desetak dana, početkom svibnja - tvrdi Ivica Vukosav, poljoprivrednik iz Dusine, sela u vrgoračkoj općini čiji su se žitelji posljednjih godina posvetili unosnom uzgoju jagoda.

Vrgoračke uzgajivače jagoda uznemirila je informacija da prekupci koriste priliku što njihove jagode nisu dozrele za branje, pa pod njihovom markom, koju stvaraju godinama, kupcima prodaju lošije uvozne jagode. Zbog toga pozivaju Državni inspektorat da počne raditi svoj posao i zaštiti njihov ugled, ali i domaću proizvodnju. Znajući da na svojim njivama proizvode vrsne jagode koje im donose dobru zaradu, vrgorački jagodari nedavno su osnovali Udrugu proizvođača jagoda kojoj je osnovni cilj borba protiv takvih prijevara, ali i zaštita geografskog podrijetla njihova kvalitetnog proizvoda.

Predsjednik udruge Berislav Govorko kaže da će ubuduće morati koristiti novine, televiziju, portale i radiopostaje diljem Hrvatske kako bi kupce informirali kada počinje berba njihovih jagoda. Inače, u Udruzi proizvođača vrgoračkih jagoda smatraju da se sada pod njihovim brendom na tržištu prodaju trećerazredne španjolske jagode. Naime, prijašnjih godina poklapao se kraj berbe jagoda u Španjolskoj s početkom berbe u Vrgorcu, pa uvoznici na hrvatsko tržište iz te zemlje uvoze jagode koje, po informacijama Vrgorčana, ondje plaćaju 5 do 7 kuna, a u Hrvatskoj ih prodaju po trostruko višim cijenama. Završetak berbe jagoda proizvođači nazivaju “čišćenjem polja”, pa te posljednje ubrane jagode iz Španjolske ili Egipta nemaju ni približnu kvalitetu kao prvo ili drugo branje, a u Hrvatskoj se nude kao domaće, i to iz Vrgorca, kraja odakle dolaze najkvalitetnije jagode na tržište.

- To se događalo i prijašnjih godina, ali nije bilo očito kao ove godine kada je na tržište zakasnila naša vrgoračka jagoda. Zbog toga upozoravamo kupce da se dobro raspitaju odakle su jagode prije nego što ih kupe - kaže Mate Mihaljević iz Udruge proizvođača jagoda.

A priča o vrgoračkim jagodama nije samo priča o tome kako prekupci i šverceri koriste priliku na tržištu i tako zarađuju ogroman profit na vrgoračkoj muci i trudu, nego priča koja bi trebala zainteresirati i državni vrh, posebice one u Vladi koji se bave poljoprivredom i razbijaju glavu kako smanjiti broj nezaposlenih ljudi. Vrgorac je u posljednjih dvadesetak godina, kao i mnogi drugi krajevi uz granicu, propadao zbog meke granice i činjenice da je nekadašnja tekstilna industrija, koja je zapošljavala najviše ljudi, propala.

Potražnja raste svake godine

U općini koja ima 7300 stanovnika, u kojoj je svaki deseti nezaposlen a glavnu okosnicu privrednog razvoja čine mesna industrija Pivac, privatna tvornica kanalizacijskih cijevi i nekoliko građevinskih tvrtki, šanse za zaposlenje mladih ljudi su gotovo nikakve. I prije je vrogračko područje bilo izrazito poljoprivredno, a ljudi su se uz posao koji su imali bavili uzgojem duhana, što je potpuno zamrlo, te povrća, voća i vinove loze. Tradicija jagodarstva je, kaže Mate Mihaljević, u Vrgorcu duga oko pedeset godina, ali je posljednjih dvadeset godina doživjela procvat.

- Potražnja za vrgoračkim jagodama iz godine u godinu raste. Ove godine na oko 40 hektara zemljišta u našim poljima zasađeno je oko milijun i pol sadnica jagoda. Mikroklima nam ide na ruku, pa naša jagoda sazrijeva petnaest dana prije nego igdje u Hrvatskoj. Time na početku berbe proizvođači uspiju ostvariti iznimno dobru cijenu otkupa koja se kreće oko 25 kuna po kilogramu, a prosječno po kilogramu dobiju 14 do 15 kuna. Uzgoj jagoda postao je unosan posao, jer teško možete naći poljoprivrednu kulturu za koju možete postići takvu cijenu - kaže Mate Mihaljević, diplomirani agronom, koji se nakon što je završio fakultet u Zagrebu vratio u rodni kraj i zajedno s bratom Antom i ocem Lujom vodi poljoprivrednu tvrtku.

Nekoliko kilometara od Vrgorca, na putu prema Pločama, nalazi se selo Dusina. U kraškom polju koje se pruža ispod njega ne može se naći ni komadić zemlje koji nije obrađen. Selo je puno mladosti, a u njemu živi čak 400 ljudi. Svi se bave poljoprivredom, a kada prošetate kroz nasade bresaka, mandarina, vinove loze i jagoda, uočit ćete da su na njivama uglavnom mladići i djevojke koji nisu navršili ni tridesetu.

- Njiva nam je jedino mjesto gdje se možemo zaposliti - kaže 28-godišnji poljoprivrednik Stipe Mihaljević.

- Ja, a i svi moji vršnjaci iz sela, pa i oni malo stariji od nas, cijeli smo život u poljoprivredi. Bavim se proizvodnjom bresaka, mandarina, šljiva i vinove loze, a posljednje četiri godine počeli smo uzgajati i jagode. Shvatili smo da nam u ovo rano proljeće ta kultura može donijeti solidnu zaradu. Oko svega ima muke, ali bez ulaganja i rizika, nema ni profita - tvrdi Stipe.

Njegov vršnjak Neno Marinović zasadio je 26 tisuća sadnica jagoda.

- Uvijek su problemi isti. Uvoznici uništavaju domaću proizvodnju, ali mi u Vrgorcu možemo biti zadovoljni činjenicom da nam Agrofrutcus otkupljuje sve što proizvedemo. Ova godina će, što se tiče uroda jagoda, biti malo slabija. Inače, prijašnjih godina prinos po sadnici jagode bio je nešto veći od pola kilograma - kaže Neno Marinović.

Na 200 tona nikakva zarada

Tri godine stariji Mile Franić, koji s obitelji ima velike plantaže jabuka i bresaka, kaže da nekontrolirani uvoz uvelike smanjuje profit poljoprivrednika u njihovu kraju, a ponekad do ruba isplativosti dovodi proizvodnju nekih kultura.

- Prošlo ljeto na početku kolovoza uvoznici su nam oborili cijenu lubenica. Proizveo sam 200 tona, a na njima zbog toga ništa nisam mogao zaraditi - dodaje Mile.

Vrgorački poljoprivrednici nemaju tolike površine da bi na njih mogli dobivati poticaje kao njihovi kolege u Slavoniji, ali kažu da općina i županija potiču podizanje trajnih nasada. Poljoprivrednik Ivica Vukosav plastično će objasniti njihove probleme tvrdeći da je litra goriva bila 3,5 kuna kada su oni kilogram bresaka prodavali po 12 kuna, a danas je litra goriva gotovo 12 kuna, a kilogram bresaka 3,5 kuna.

- Jagode su nam jedini izvor egzistencije - dodaje Zdravko Šarić iz Oraha, sela na samoj granici BiH i Hrvatske, koji je zasadio 35 tisuća sadnica jagoda.