Vrhovni sud donio prvu odluku u kojoj je potvrđeno pravo dužnika na obeštećenje nakon konverzije

Vrhovni sud donio je prvu presudu o pravu na obeštećenje dužnika nakon konverzije, još dok se iščekuje nova sjednica Građanskog odjela VSRH o pravu potrošača s konverzijama na puno obeštećenje, nakon što prethodna mišljenja nisu prošla sudsku administraciju. Priličan je to iskorak prije sjednice. Po presudi VSRH Privredna banka Zagreb mora vratiti 6600 eura preplaćenih kamata uz pripadajuće zatezne kamate potrošaču s konvertiranim kreditom – dužnik sada kreće u novi postupak u kojemu će tražiti utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora, odnosno obeštećenje uz podrednu isplatu razlike tečaja na temelju ništetne valutne klauzule CHF jer je ovom odlukom Vrhovnog suda potvrđeno samo njegovo pravo na preplaćene kamate.

Vrhovni je sud odbio reviziju PBZ-a i potvrdio pravomoćnu presudu Županijskog suda u Rijeci u korist potrošača. O presudi je izvijestila Udruga Franak.

- S velikim optimizmom očekujemo novu sjednicu Građanskog odjela VSRH na kojoj će se konačno zaključiti pravne dileme oko pitanja punog obeštećenja za potrošače s konverzijama. Dok čekamo tu odluku pozivamo sve građane da nam se pridruže na prosvjedu koji će se održati 1. travnja 2023. s početkom u 12 sati u zagrebačkom parku Zrinjevac – poručili su iz Udruge Franak.

No, Vrhovni sud Republike Hrvatske oglasio se objavom da sudska odluka nema značenje koje joj pripisuje Udruga Franak pa su odreagirali i na prenošenje njihova priopćenja u tom kontekstu. 

- Navedenom odlukom, kao što je već ranije istaknuo ovaj sud u priopćenju od 2. travnja 2019. izraženo je pravno shvaćanje da korisnik ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništenosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju. Izvan ovog navoda sudska odluka nema značenje koje joj pridaje Udruga Franak - piše u priopćenju glasnogovornika Vrhovnog suda Željka Pajalića.

Pitanje banke koje je Vrhovni sud odbacio glasilo je:

"Postoji li zakonit i opravdan interes za meritorno odlučivanje o ništetnosti pojedinih odredaba ugovora o kreditu koji više nije na snazi, a koje se tiču promjene valute kredita i promjene kamatne stope, ako je pitanje takvih odredbi ugovora riješeno sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu, odnosno ima li sud po službenoj dužnosti ovlaštenje donijeti deklaratornu odluku o utvrđenju ništetnosti ugovora ili njegovih pojedinih odredbi koji pravno više nije na snazi te podredno odlučivati o isplatu i temeljem stjecanja bez osnove, ako je takvo pitanje riješeno sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu?"

Vijeće VSRH odbacilo je reviziju PBZ-a sa sljedećim obrazloženjima:

1. Tuženik problematizira postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe za utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi ugovora nakon sklapanja dodatka ugovora o kreditu.

2. . U odluci Vrhovnog suda broj Rev-2868/18 od 12. veljače 2019. izraženo je pravno shvaćanje da sama činjenica da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15) kojim su izmijenile odredbe osnovnog ugovora u pogledu valutne obveze, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita te postigle sporazum o raspolaganju preplatom ne znači da je korisnik kredita izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

3. Budući da je shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci podudarno sa shvaćanjem Vrhovnog suda izraženim u citiranoj i brojnim drugim odlukama, to nema razloga za intervenciju revizijskog suda za ujednačavanje sudske prakse.

U UF-u kažu da u tom obrazloženju vijeća VSRH nedostaje objašnjenje merituma prava na obeštećenje nakon konverzije jer se vijeće time nije bavilo, iako u pitanju koje je opunomoćenik PBZ-a postavio postoji i pitanje vezano za isplatu na temelju stjecanja bez osnove.

- Vjerujemo da se konkretno vijeće time nije bavilo 15. studenog 2022. svjesno činjenice da će se na Vrhovnom sudu dogoditi sjednica Građanskog odjela VSRH na kojoj se mora donijeti pravno shvaćanje, zbog čega konkretno vijeće nije htjelo ulaziti u sami meritum prava na obeštećenje – piše u priopćenju UF-a.