Vrhovni sud: Građanski odjel radi na rješavanju pitanja konverzije i kompletne ništetnosti

Vrhovni sud donio je nedavno pravorijek da se ulazna naknada ne smije smatrati dijelom iznosa kredita i time odbacio reviziju Privredne banke Zagreb na takvu presudu Županijskog suda u Zagrebu, no još uvijek se čeka njegova odluka o pravu na obeštećenje iz konvertiranih CHF kredita te o kompletnoj ništetnosti kredita u švicarcima. I skoro godinu i pol dana nakon što prvotna mišljenja Građanskog odjela vezana uz konvertirane kredite nisu prošla sudsku administraciju i dva mjeseca nakon što nam je visoki izvor sa suda dao informaciju da će se nešto po tom pitanju riješiti za dan-dva.

- Na Vaš upit mogu Vam odgovoriti da se na razini Građanskog odjela Vrhovnog suda radi na rješavanju spornih pitanja za koje se zanimate – odgovorio je na pitanje kad se mogu očekivati te odluke glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić.

O posljednjoj odluci Vrhovnog suda, vezanoj uz ulazne naknade, pitali smo i Hrvatsku udrugu banaka - smatraju li kako se njome povećavaju šanse da kompletni ugovori u CHF-u budu proglašeni ništetnima. Iz HUB-a odvraćaju da odluka Vrhovnog suda odstupa od prakse Suda EU koji je već odlučivao o pitanju naplate troškova obrade kredita.

POVEZANI ČLANCI:

Tvrde da je Sud EU, razmatrajući Direktivu 93/13, posebno članke 4. stavak 2. i član 5., utvrdio da obveza transparentnosti ne podrazumijeva detaljno navođenje izračuna troškova pojedinih usluga u standardiziranim ugovorima o potrošačkom kreditiranju. To uključuje metodu izračuna i točnih vremenskih okvira plaćanja troškova upravljanja kreditom i naknada, kao i detaljan popis svih usluga koje se pružaju u zamjenu za navedene troškove.

- Imajući u vidu da je Vrhovni sud RH ovom odlukom odstupio od ustaljene prakse Suda EU smatramo da ova odluka ne odražava ispravno tumačenje u pogledu valjanosti ugovaranja i obračunavanja naknada za obradu kredita koje su banke pravilno ugovarale u skladu s važećim propisima – poručuju iz bankarske udruge te optužuju Vrhovni sud da mu u pojedinim nedavno objavljenim predmetima u sudačkim vijećima sudjeluju suci koji su zbog sukoba interesa prethodno bili izuzeti od odlučivanja u predmetima vezanim uz CHF kredite.

- Smatramo da je nedopustivo da je sudac bilo koje instance u sukobu interesa, odnosno da su njegovi privatni interesi u suprotnosti s javnim interesom i funkcijom koju sudac obavlja. Iz tih razloga suci su dužni poštivati zakonsku obvezu i izuzeti se iz suđenja u svakom postupku u kojem bi mogla postojati sumnja u njihovu nepristranost – konstratitaju u HUB-u, no ne preciziraju koji su suci, niti koji sukobi interesa posrijedi.

Stavom Vrhovnog suda o ulaznim naknadama, iako se ne odnosi samo na CHF kredite, nego i na eurske i kunske te nema zastare za utuživanje, pridružuje se još jedan element ugovora o kreditima koji je na najvišoj instanci potvrđen kao ništetan. Tu su još i promjenjiva kamatna stopa, valutna klauzula u CHF te izlazna naknada za prijevremeno otplaćene kredite.

Malo je toga u ugovorima o „švicarcima“ uopće pravno valjano i bit će zanimljivo vidjeti kako će se hrvatsko pravosuđe postaviti prema ugovorima čiji je niz bitnih elemenata ništetan. I u Udruzi Franak koja je u petak ponovo na konferenciji za novinare upozorila na sve odluke koje se čekaju, upućuju na to:

- Ponajprije želim podsjetiti na prethodno riješena pravna pitanja na Vrhovnom sudu, a to su ništetnost valutne klauzule CHF, zatim ništetnost promjenjive kamatne stope za sve valute kredita, ako je ona ugovorena tako da se mijenja odlukom banke te ništetnost izlaznih naknada za prijevremenu otplatu kredita, što je potvrđeno i na Ustavnom sudu. U veljači 2024. na Vrhovnom sudu potvrđena je i ništetnost ulaznih naknada za obradu kredita, nakon više desetaka prethodno donesenih pravomoćnih presuda. Svi potrošači koji imaju ugovorene ugovorne odredbe koje su utvrđene ništetnima na VSRH-u imaju pravo na obeštećenje, s napomenom da oni potrošači koji se vežu na kolektivni postupak više ne mogu tužiti za tečajne i kamatne razlike jer su njihova potraživanja u zastari, osim ako se na Vrhovnom sudu ne utvrdi ništetnost cijelih CHF ugovora, u kojem slučaju će svi potrošači moći tužiti za kompletne iznose anuiteta plaćenih bankama umanjene za iznos realiziranog kredita – pojašnjava Goran Aleksić, koordinator ekonomsko pravnog tima Udruge Franak.

POVEZANI ČLANCI:

Dodaje da, unatoč svim tim riješenim pravnim pitanjima, još uvijek nisu riješena najvažnija: pravo na obeštećenje za potrošače s konvertiranim CHF kreditima i pitanje ništetnosti cijelih ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF.

- Devet godina nakon konverzije i šest godina nakon pravomoćne kolektivne presude Vrhovni sud RH još uvijek nije odgovorio na pitanje imaju li potrošači s konvertiranim kreditima pravo na puno obeštećenje. U međuvremenu je 35.000 potrošača s konvertiranim kreditima tužilo banke prije donesenog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda o njihovim pravima jer im je prijetila zastara potraživanja. Osim toga, veliki broj potrošača tužio je na način da se kao glavni tužbeni zahtjev postavlja pitanje ništetnosti cijelog ugovora, što je utemeljeno na činjenici da su valuta kredita, kao glavni predmet kredita, i kamatna stopa, kao cijena kredita, bitni sastojci ugovora, a po hrvatskom pravu i po pravu Unije ako su ništetni bitni sastojci, ugovor je ništetan u cijelosti – ističe Aleksić.

Podsjeća da je u kolektivnoj presudi nedvojbeno suđeno da su ništetne ugovorne odredbe o valuti i kamati bitni sastojci ugovora o kreditu, a to znači da su takvi ugovori ništetni u cijelosti. Sud EU nedvojbeno je utvrdio da potrošači s konverzijama imaju pravo na puno obeštećenje, ako konverzijom nisu obeštećeni.

- Sva vještačenja na sudovima pokazala su da potrošači s konvertiranim kreditima nisu dobili niti preplaćene iznose anuiteta, niti su dobili pripadajuće zatezne kamate, niti im je konvertirana glavnica smanjena na razinu glavnice po početnim otplatnim planovima. To su dovoljni dokazi da konverzijom obeštećenje nije postignuto – stav je Udruge Franak.

U međuvremenu su u siječnju u Francuskoj potrošači sklopili nagodbu s bankom BNP Paribas, jednom od najvećih europskih banaka, o obeštećenju korisnika CHF kredita u kolektivnoj tužbi. Kolektivna organizacija koja je okrupnila zahtjeve potrošača CLCV sklopila je nagodbu s bankom o kompenzaciji za oko 4400 klijenata koji su ugovorili hipotekarne kredite u CHF 2008. i 2009., nakon što je žalbeni sud krajem studenoga prošle godine presudio da BNP nije ispravno upozorio ulagače na valutne rizike.

Prema dogovoru BNP Paribas će svim dužnicima ponuditi nagodbu s odštetama koje se kreću između 120.000 i 150.000 eura, u ukupnom iznosu između 400 i 600 milijuna eura. Sporazum predviđa i raskid svih ugovora o kreditu. Cilj dogovora je zaštititi potrošače od iscrpljivanja daljnjim pravnim postupcima do pravomoćnosti. Takvo je okrupnjavanje potraživanja uime potrošača u Hrvatskoj pokrenulo društvo Druga fundacija SPV Marka Rakara.

FOTOGALERIJA Tko ima najnižu, a tko najvišu plaću u Hrvatskoj: Za ovo zanimanje plaća je čak 3120 eura