Sredinom četvrtog mjeseca, najavljeno je da će sucima i pravosudnim dužnosnicima rasti plaće i koeficijenti, te da će predložene izmjene biti odobrene prije ljetne stanke u radu Hrvatskog Sabora, no ubrzo nakon toga, Ministarstvo pravosuđa i uprave izvijestilo je da iz procedure povlači izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika te da će novi prijedlog iznijeti nakon dodatnih konzultacija s članovima radne skupine.
Sastanak radne skupine zakazan je za 10. svibnja, no Udruga hrvatskih sudaca poziva suce na 'bijeli štrajk' i prije tog datuma. O situaciji se oglasio Vrhovni sud RH pismom koje je potpisao glasnogovornik Vrhovnog suda sudac Željko Pajalić, a koje prenosimo u cijelosti:
Povodom odluke Udruge hrvatskih sudaca kojom poziva suce na tzv. "bijeli štrajk" ističemo sljedeće:
Prvenstveno, Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je za nastalu neželjenu situaciju pretežito odgovorna izvršna vlast svojom politikom nametanja sudbenoj vlasti brojnih bitnih a nepovoljnih uvjeta života i rada. Prilikom donošenja tih odluka u potpunosti je ignorirano mišljenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Tako ističemo primjere povišenja "norme", imenovanja vještaka, sigurnosnih provjera, donošenja čestih izmjena ključnih zakona, o čemu je detaljno Hrvatski sabor i hrvatsku javnost izvijestio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U svim tim prilikama sudbena vlast tretirana je kao pripadak Ministarstva pravosuđa i uprave.
Vrhovni sud Republike Hrvatske ukazuje da nakon proteka više od 30 godina od donošenja Ustava načelo podjele vlasti nije provedeno, jer su prema zakonskim rješenjima sudovi dovedeni u poluovisan odnos prema Ministarstvu pravosuđa odnosno prema izvršnoj vlasti.
Jedini značaj korak u smjeru neovisnosti sudbene vlasti bio je Zakon o plaćama sudaca iz 1999. godine koji je predstavljao značajan korak u smjeru priznavanja sudačkog statusa. Nažalost, taj zakon je propustio propisati indeksaciju plaća, zbog kojeg razloga, danas suci imaju gotovo istu plaću kao što su je imali te 1999. godine. Zbog neuvažavanja položaja sudbene vlasti i ignoriranja ovog pitanja, od te godine do danas praktično nije bilo povećanja plaća. Dakle, suci su dovedeni u situaciju da je stvarna kupovna moć tadašnje plaće imala dvostruko veću kupovnu moć od sadašnje.
Predsjednik je više puta naznačio da će loši uvjeti rada uz problem plaća dovesti do nezadovoljstva postojećim stanjem, najprije na prvom stupnju suđenja i za to predložio rješenja o kojima smo izvješćivali i koja su trebala problem riješiti kratkoročno a nakon toga dugoročno uvažavajući ustavni položaj sudbene vlasti, ali koja su potpuno ignorirana.
Vrhovni sud Republike Hrvatske ukazuje da suci kao nositelji sudbene vlasti i suci EU, bez prosvjednih akcija i mimo njih imaju još dovoljno mogućnosti utjecati na izvršnu i zakonodavnu vlast da stvori takve radne i životne uvjete za sve zaposlene u sudovima, prvenstveno za same suce koji će biti sukladni pravnom statusu koji im pripada s obzirom na njihov ustavni položaj.
Vrhovni sud Republike Hrvatske očekuje da će suci i izvršna vlast shvatiti da čitav problem ne može biti sveden na razinu pukog sindikalnog pregovaranja između Udruge hrvatskih sudaca i Ministarstva pravosuđa i uprave. Rješenje problema treba tražiti na način kako je to predložio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Na kraju, Vrhovni sud Republike Hrvatske apelira na suce da tijekom "bijelog štrajka" budu suzdržani i da ga provedu sa što manje štetnih posljedica za stranke, kako ni jednoj stranci ne bi bila nanijeta nadoknadiva šteta.
VIDEO Poljoprivrednici prosvjeduju protiv vlade u Ljubljani: 'Izgubit ćemo poljoprivredu'
A zato sudovi rješavaju tek predmete iz 1999., kad su im i plaće iz te godine?!