Vrhovni sud priznao marihuanu kao lijek

Zbog nekoliko stabljika indijske konoplje ili džointa ipak se ne mora na robiju! K. D. iz okolice Virovitice, koji je uzgojio dvije konoplje, Vrhovni sud nije poslao tri godine u zatvor kako to propisuje Kazneni zakon, već je njegov usjev i džoint koji je od njega dobio proglasio beznačajnim djelom.

Grafika: O postocima droge i marihuane

Austrija 2008. dopustila uzgoj u medicinske svrhe

Policija je, naime, prije dvije godine otkrila da je K. D. u vrtu iza svoje kuće u selu Žubrici posijao nekoliko sjemenki indijske konoplje i da je uspio uzgojiti dvije stabljike. S njih je nabrao i osušio lišće za nekoliko džointa. Policija je izvagala 67,71 gram marihuane, sve mu oduzela i uz kaznenu ga prijavu dala na sud.

Marihuana smiruje
Sadnja biljaka potpada pod zakonski opis proizvodnje opojnih droga, za što od posljednjih zakonskih izmjena iz 2006. godine prijeti najmanje tri godine zatvora. Jednaka je kazna predviđena i za prodaju droge, bez obzira na to proda li se kome jedan džoint ili kilogram heroina.

Pod takvom optužbom Županijski sud u Virovitici K. D. je, koristeći se svim mogućnostima za ublažavanje kazne, na kraju osudio na godinu dana zatvora. Vrhovni, mu, međutim, nije dao pravo. Odlučujući u povodu žalbe, suci najvišeg suda upozorili su da je riječ o maloj količini marihuane koja je K. D. trebala poslužiti isključivo za osobnu konzumaciju. Uzeli su u obzir i to što je K. D. branitelj obolio od PTSP-a kojega je marihuana smirivala i olakšavala mu psihičke tegobe. Zbog svega je toga Vrhovni sud primijenio članak 28 Kaznenog zakona i slučaj proglasio beznačajnim djelom, što isključuje kazneni progon. Dodatno je zanimljivo i to što je žalbu K. D. i stav da je riječ o beznačajnu djelu poduprla i Marinka Orlić, zamjenica glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića.

I tužitelji protiv progona
Prvi Bajićev zamjenik, Dragan Novosel, kaže kako je i inače stav Državnog odvjetništva da se za manje količine droge i kad je ona za osobnu uporabu ne ide u kazneni progon, već se to smatra bagatelnim djelom. Takav je stav u tužiteljstvu osobito izražen nakon drakonskog pooštravanja zakona.

Ipak, ne primjenjuju se te odredbe na sve slučajeve. Osječanin Krunoslav Keser (prva žrtva drakonskog zakona) doslovno je za šaku trave završio dvije godine u zatvoru.

Sudac i glasnogovornik Vrhovnog suda Dražen Tripalo navodi da Vrhovni sud inače u slučajevima sličnima ovome primjenjuje članak 28 Kaznenog zakona o beznačajnom djelu. Ta se odredba posebno primjenjuje na slučajeve kada je riječ samo o posjedovanju, a ne i o preprodaji droge. Posjedovanje, naime, do 1996. godine uopće nije bilo kazneno djelo, već samo prekršajno.

Tada se izmijenio zakon i odlučilo se, osim dilera, kaznenom progonu podvrgnuti i narkomane. U kasnijim reformama zakon se samo pooštravao u odnosu prema konzumentima, no podaci o broju ovisnika govore da nisu postignuti željeni rezultati.

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović uspostavio je radnu skupinu koja priprema nove izmjene Kaznenog zakona, no ovaj se put razmišlja o koraku natrag, da se odustane od drakonskog kažnjavanja za džoint.