Vrhovni sud RH objavio je u četvrtak rješenje prema kojem će taj sud u roku od 90 dana donijeti odluku o tome mogu li korisnici kredita u švicarskim francima, koji su ga konvertirali u kredite u eurima, od banaka tražiti povrat preplaćenih kamata u vremenu do konverzije kredita.
Najviši sud je priopćio da je u srijedu dopustio prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, a koje glasi ''Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli''. Vrhovni sud je to pitanje ocijenio važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.
Nakon donošenja odluke, svi sudovi u nastavljenim postupcima vezani su tim pravnim shvaćanjem, ističe se u priopćenju Vrhovnog suda. Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom, koja postoji i u drugim državama Europe, Vrhovni sud donosi pravno shvaćanje unaprijed te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke.
‘’Time će se povećati pravna sigurnost, jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka, i u krajnjoj liniji, smanjiti opterećenost Vrhovnog suda RH istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja’’, stoji u priopćenju.
Ističe se i da je Vrhovni sud nakon donošenja rješenja odmah objavio svoje rješenje na e-oglasnoj ploči sudova. Prvostupanjski sudovi u svojim postupcima mogu odrediti njihove prekide, a stranke mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.
Prema presudi Vrhovnog suda po izvanrednoj reviziji iz travnja, kojom je utvrđeno da korisnici kredita u švicarskim francima, koji su kredite prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2015. konvertirali u euro, imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele, a što će se dokazati vještačenjem na općinskim sudovima.
Uz to, Vrhovni sud je tom presudom nedvosmisleno utvrdio kako je pogrešan zaključak nižestupanjskih sudova da potrošač nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti zbog toga što je sklopio dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora.
Zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupila je 13. lipnja. Svi korisnici kredita koji do tog datuma nisu podnijeli tužbe, nisu vise mogli potraživati novac na preplaćene kamate.
hm, treba znači svaki kredit početi gledati od trenutka ugovaranja. kamatna stopa je bila fiksna tolka, a promjenjiva onolika. mogli ste birati kunski kredit, ili sa valutnom klauzulom. to je zakon dopuštao, i to je praksa. vi ste uzeli s valutnom klauzulom, jer je manja rata bila od kunskog. kamatna stopa je ugovorena, a mogućnosti promjena su dozovljene, a na koji način, to treba vidjeti. ono što treba znati da ste novac uzeli, potrošili, otplatili ili otplaćujete kredit u ratama, u kunama, jer je kuna zakonsko sredstvo plaćanja u rh. dal ste i kolko preplatili je pitanje. naknadne izmjene zakona kojima se bankama počelo stezati 'kaiš'... to je pitanje za milijun dolara. a vjerujte da ga banke neće platiti. i inače je u europi veliki napad na banke, mada je eu napravila stratešku pogrešku sa upumpavanjem tisuća milijardi eura bez pokrića u financijski sustav, kamate su pale, oko nule su, i to svijet ne pamti. kula se time malo prestala naginjati, al se njiše, i kad tad bude se srušila. ne može se netko koristiti vašom imovinom, novcem, i da mu vi još i plaćate za to! zamislite da imate podstanara kojemu plaćate da koristi vaš stan! do toga smo došli. al izlazak bude bolan, države drže stope skoro na nuli, a pomaka na bolje u ekonomiji nema. konkurencija u svijetu raste.