Urod je izvrstan, kvaliteta odlična – no grožđe je i dalje na trsovima, žale se vrgorački vinogradari. Kardinal, viktorija i ostale stolne sorte već su se, naime, trebale pobrati. Zbog ekstremno visokih temperatura i suše, zbog kojih je berba uranila nekoliko tjedana, grožđe ne može biti zdravije i slađe, objašnjavaju. No hrvatski trgovci i otkupljivači, tvrde, radije biraju uvozno iz BiH koje je prije nego što prispije njihovo i tri puta skuplje, a sada domaće, vrgoračko, neće ni u bescjenje.
U Vrgorcu očajavaju
- I lani je bilo problema, a ove su godine problemi još veći. Grožđe ne možemo prodati, a i lani ga je ostalo na lozi čudo. Nešto smo dali gradu, vinariji... i za to dobili dvije kune po kilogramu - priča vlasnica jednog vrgoračkog OPG-a koja je željela ostati anonimna.
Uvoz je, napominje, golem, cijene visoke, a kupovna moć slaba. Kao mali OPG-ovac planirala je ove godine ubrati oko pet tona, najviše vinskih sorti merlota i vranca, kojih berba počinje idući tjedan. Cijene repromaterijala i goriva otišle su u nebo. I najlonska vreća za grožđe košta tri kune, što je vjerojatno više nego što ćemo i ove godine dobiti za kilogram grožđa, a država uza sve to dopušta i uvoz iz trećih zemalja koje koriste brojne pesticide zabranjene u EU, pa i u Hrvatskoj.
- Zašto se ne štite domaći proizvođači, pa i zabrani takav uvoz ili barem postrože kontrole na granici - pita ta poljoprivrednica.
Na Korčuli, gdje je počela ranija berba autohtonog pošipa, problema s prodajom nemaju. Kiša je pala baš kad je trebala, grožđe je vrhunsko, pa u tamošnjim vinarijama brinu samo kako da odličan urod koji počiva na kooperantskoj proizvodnji što prije uđe u preradu u vino. Otkupna cijena je 10 do 13 kn/kg, ovisno o kvaliteti i poziciji, a zadovoljni su i u drugim dalmatinskim vinarijama koje grožđu daju dodanu vrijednost i ne ovise o milosti trgovaca i prekupaca.
Damir Štimac iz Vinarije Rizman te član Upravnog odbora regionalne organizacije Vino Dalmacije, kaže kako je u vinogorju Komarna berba uranila 10-ak dana. Uz pomoć navodnjavanja uspjeli su sačuvati kvalitetu prinosa koja je odlična, spriječiti sve neželjene procese u biljci i već su obavili dvije trećine berbe – pobrali su sve bijele i sve rane crne sorte.
- Ostao je još samo plavac mali za ozbiljno crno vino, s time da smo već imali dvije berbe te sorte za rose i za pjenušac - objašnjava Štimac te dodaje kako 90% njihovih ekoloških nasada čine autohtone sorte plavca malog, pošipa i tribidraga.
- Suša je spriječila razvoj bolesti u većem opsegu, godina je zdrava, aromatski profil grožđa jako dobar te računamo na iznimnu godinu - kazao je Štimac, a ni istarski se vinari ne žale. Chardonay, crni pinot i malvazija pobrani su prije desetak dana za pjenušava vina, a sada se, doznajemo, bere malvazija za mirna vina. Prvi mošt u konobama već vrije, a ne kasne ni na kontinentu.
Iz boutique vinarije Enosophia u sastavu Feravina, konkretno su s bazom za pjenušce, chardonnayem, počeli 16. kolovoza, što je najranija berba u povijesti vinarije.
- Berbu smo nastavili s bazama za pjenušac, pinotom crnim i bijelim, frankovkom i graševinom. Pobrali smo i chardonnay te pinot crni, frankovku i zweigelt za rose, a ovaj tjedan planiramo pobrati i svu graševinu, merlot, gamay te cabernet franc. Prinosi su na pojedinim sortama i položajima nešto niži od prosjeka, ponajprije na ranijim sortama i mlađim vinogradima koji su slabije ukorijenjeni pa im suša nanosi više posljedica. Bitno je spomenuti da su naši vinogradi na raznim mikrolokalitetima te svaki ima svoje specifičnosti u doba vegetacije. Svi ulazni parametri grožđa su baš onakvi kakve smo i priželjkivali te će, unatoč suši, ovo biti godina iznimno kvalitetnih vina - istaknula je Lucija Kovačević, voditeljica vinogradarske i vinarske proizvodnje Enosophije.
Dobra potrošnja u sezoni
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kaže kako klimatske promjene znatno utječu na vinogradarstvo, povećavaju se udjeli šećera i alkohola, smanjuju kiseline, radi čega se pomiču termini berbe.
- Svjedočimo i pomicanju granica uzgoja pojedinih sorti prema sjeveru. Ključno je sustavno ulagati i rješavati navodnjavanje jer bez toga će biti teško zamisliti upravljanje proizvodnjom i kvalitetom. Ova godina je zbog oporavka turističke potražnje bila iznimno uspješna za vinare, neki vinari prodali su sve zalihe što samo govori u prilog tome da Hrvatska treba povećati proizvodnju vina barem na 100 milijuna litara - rekao je Kovačević.
Da Hrvatska nije izuzetak u preranim berbama ove godine govori i činjenica da su visoke temperature i najveća suša u povijesti ubrzale i berbu grožđa u Champagnei, francuskoj kolijevci šampanjca. Berba u kolovozu nekada je ondje bila iznimna pojava kojoj su mnogi svjedočili jednom u životu, no trendovi se naočigled mijenjaju. Sezona berbe u Španjolskoj obično je počinjala sredinom rujna, a ove godine počela je 24. kolovoza. Grožđe se bere čak i noću kako bi se spasilo od prezrijavanja.
Video: Pršut bi mogao poskupjeti i 70%, ali tko će ga kupovati?