Vrije u Skoplju, oporba bijesna: 'Vlada je pristala na bugarizaciju Makedonaca'

I korigirani francuski prijedlog deblokade Sjeverne Makedonije, koji bi trebao omogućiti početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Europske unije, podijelio je makedonsku politiku, dodatno zaoštravajući političku krizu u zemlji.

Bugarska već više od dvije godine blokira početak pregovora sa Skopljem zbog neriješenih bilateralnih problema i sporova oko identitetskih i povijesnih pitanja.

'Lako je odbiti'

Bugarska negira makedonski jezik smatrajući ga samo dijalektom bugarskog jezika, a Sofija i Skoplje imaju različite poglede na niz povijesnih događaja i osoba, zbog čega Bugarska inzistira na promjeni povijesnih udžbenika u Makedoniji, što Makedonci odbijaju. Bugari optužuju Skoplje i za diskriminaciju bugarske nacionalne manjine, iako za to ne pružaju nikakve dokaze.

U Sjevernoj Makedoniji, prema posljednjem popisu stanovništva, živi 3500 Bugara, što je samo 0,19 posto stanovništva Makedonije. Bugarska inzistira da bugarska manjina uđe u sjevernomakedonski ustav, a sve to predviđa i korigirani francuski prijedlog deblokade.

Međutim, promjena ustava ne može biti provedena bez potpore opozicije, s obzirom na to da je za to potrebna dvotrećinska potpora u parlamentu, a prvi razgovori vlasti i opozicije okončani su bez dogovora. Makedonski premijer i vođa socijaldemokrata (SDSM) Dimitar Kovačevski i makedonski predsjednik Stevo Pendarovski korigirani francuski prijedlog smatraju prihvatljivim kompromisom, koji će Skoplju omogućiti ostvarenje povijesnog cilja – početak pregovora i otvaranje puta za realizaciju strateškog cilja: punopravnog članstva u EU.

Kovačevski smatra da novi prijedlog ne dovodi u pitanje ravnopravnost makedonskog jezika s ostalim europskim jezicima, pozivajući u ovoj situaciji na racionalnost i trezvenost. – Lako je odbiti prijedlog i izabrati nesigurnost – kazao je Kovačevski. O prijedlogu je raspravljalo i vijeće za nacionalnu sigurnost, nakon čega je predsjednik Pendarovski kazao da je francuski prijedlog samo kompromis koji će Sjevernoj Makedoniji omogućiti otvaranje pregovora bez bilo kakvih gubitaka.

Na opozicijskoj strani, međutim, nemaju puno razumijevanja za argumentaciju vladajućih. Lider opozicijske desne stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski inzistira na odbijanju francuskog prijedloga, uvjeravajući da on vodi u "legalizaciju asimilacije makedonskog naroda" i "bugarizaciju Makedonaca". Dok vladajući u korigiranom prijedlogu prepoznaju bitan napredak, opozicija smatra kako je zapravo riječ o istome, zbog čega ga, upozoravaju opozicijski čelnici, Skoplje ne smije prihvatiti.

Umjesto kompromisa, opozicija je pozvala građane na prosvjed koji je u središtu Skoplja protekli vikend okupio više tisuća ljudi, koji su prosvjedovali protiv svoje vlade i Europske unije, zahtijevajući ostavku premijera Kovačevskog, kojeg opozicija optužuje za pristajanje na "ponižavanje" i "iskrivljavanje" makedonskog identiteta.

Novi zastoj?

Vlada u Skoplju prvi francuski prijedlog deblokade, koji je predviđao ulazak bugarskih zahtjeva u pregovarački okvir sjevernomakedonskih pregovora – i koji je u Sofiji, razumljivo, odmah prihvaćen – odbacila, a predomislila se kad je stigla korigirana verzija, iako i ona sadrži sve bugarske zahtjeve iz prve verzije. S obzirom na to da korigirani prijedlog predviđa otvaranje pregovora i održavanje prve pristupne konferencije odmah nakon potvrđivanja prijedloga u Skoplju, to bi se moglo dogoditi uskoro.

Međutim, plan predviđa i da se druga pristupna konferencija održi tek nakon promjene ustava, što znači da će, ako opozicija ne promijeni mišljenje, ubrzo nakon početka pregovora doći i do novog zastoja.