Mostova saborska zastupnica Sonja Čikotić druga je na stranačkoj listi kandidata za zastupnike u Europskom parlamentu. S obzirom na to da je čelnik Mosta Božo Petrov najavio da je njegovo prvo mjesto na listi tek iskazivanje potpore ostalim kandidatima te kako ne planira aktivirati mandat ako ga osvoji, Sonja Čikotić u tom je slučaju najizglednija kandidatkinja koja bi uime Mosta išla u Bruxelles ako im birači daju dovoljno glasova. Dok je Most bio u Vladi, Čikotić je bila u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, a zatim i u Ministarstvu uprave, tako da se u svom radu najviše orijentirala na teme iz tih resora.
Svoj ste rad usmjerili k europskim fondovima. Kad Vlada priča o njima izgleda kao da je Hrvatska odlična u povlačenju europskih sredstava, a vi tvrdite da smo jako loši. Otkud takva razlika u tumačenjima?
Glavna je poruka HDZ-a da dobro koriste EU fondove i da su tu jako uspješni, ali pitanje je zašto onda u ovoj kampanji nigdje nema ministrice Gabrijele Žalac. Zašto ona kao Plenkovićeva štićenica nije perjanica, nego je premijer skriva kao što je ona skrivala luksuzni Mercedes? Građani se mogu informirati na službenim stranicama Europske komisije i sami vidjeti na svoje oči. Sve podatke koje Most ili ja osobno iznosimo uzeti su s tog službenog izvora koji se obnavlja svakih nekoliko dana s točnim i relevantnim podacima. Koliko Hrvatska dobro koristi fondove govori podatak da smo na samom dnu europskih ljestvica. Vlada je prošle godine iskoristila 2,7 milijardi kuna manje od planiranog, što znači da ne može ostvariti ni vlastite prilično neambiciozne ciljeve.
Na raspolaganju nam je 10,7 milijardi eura, a iskoristili smo 17 posto, to su realne investicije koje su se dogodile u Hrvatskoj. Ne žive hrvatski građani, naši poslodavci i radnici, od ugovorenih projekata, nego od realiziranih. Imali smo nedavno natječaj Hrvatske željezničke infrastrukture za izgradnju pruge Križevci – Koprivnica – državna granica. Trebali smo dobiti 241 milijun eura iz fondova, a projekt je ukupno vrijedan 275 milijuna eura. Zašto je za taj projekt čak devet puta mijenjana natječajna dokumentacija, zašto se nije znalo koji je točan promjer cijevi, koliko rupa treba biti, koliko cijevi treba? I sad bismo zbog toga mogli ostati bez europskih sredstava. To je samo još jedan dokaz da su javna uprava i državne tvrtke poligon za uhljebljivanje. Građani će to dvostruko platiti jer će se iz njihovog džepa plaćati korekcije zbog nepravilnosti. Samo u Operativnom programu konkurentnost i kohezija sustav kojim upravlja nesposobna ministrica generirao je 618 milijuna kuna nepravilnosti. To je izravna odgovornost premijera Plenkovića, Žalac je njegova štićenica!
Govorite da ste se u politiku uključili zbog nepravde. Vidite li da se te nepravde ispravljaju?
Da, u politiku sam se uključila zbog nepravde. Dolazim iz Slavonije i tamo sam nepravdu viđala na svakom koraku. Stalno sam se susretala s dvjema kategorijama ljudi – jedna je povlaštena biračka vojska, a druga su obični smrtnici za čije interese i probleme nikoga nije briga. U mojoj Virovitičko-podravskoj županiji ne možete biti doslovno ni čistačica ako niste član HDZ-a. I tako svaki kraj Lijepe Naše ima neku svoju političku strukturu koja upravlja životom i smrću. Zato oni toliko vole i štite županije, jer im služe za širenje političkog utjecaja, kontrolu manjih općina i njihova stanovništva. Imamo i primjer natječaja MVEP-a za časnike za vezu tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Traže 150 mladih obrazovanih ljudi, sa znanjem više jezika, za intenzivan šestomjesečni rad. Naknada za njihove kompetencije i taj intenzivan rad bit će mjesečni pokaz. Od čega će ti mladi ljudi živjeti tih šest mjeseci? Od čega će kupiti poslovnu odjeću za rad u diplomatskim krugovima? Gdje će stanovati u Zagrebu ako im država nije osigurala barem studentski dom? Jasno je da se tu radi o natječaju za zlatnu mladež kojoj će to sutra biti crtica u životopisu. Vrijeme je konačno za Hrvatsku jednakih prilika i da mladi dobivaju prilike nevezano uz to jesu li članovi neke stranke ili rodbinski vezani uz političare.
Dugo se govorilo baš o reformi lokalne samouprave, no ništa se događa po tom pitanju. Govorilo se o rezanju broja općina, pa i preustroju županija, ali stanje je zacementirano?
To je istina. Most je u obje vlade jako gurao to pitanje, ali HDZ je sabotirao jer njima to ne odgovara. Oni političku moć crpe upravo iz glomazne uprave i prekobrojne lokalne i regionalne samouprave. Njima kaos najviše odgovara jer se tako ne može odvojiti žito od kukolja, kompetentne ljude od neradnika zaposlenih po stranačkom ključu. Kad sam došla u Ministarstvo uprave za savjetnicu ministra i potpredsjednika Vlade Ivana Kovačića, u rekordnom smo roku donijeli Akcijski plan razvoja javne uprave, zahvaljujući kojemu nam je odobreno 880 milijuna kuna za reformu javne uprave. Radila sam na tri velika projekta, među kojima se ističe uvođenje sustava kvalitete u javnu upravu. To je ključan projekt zahvaljujući kojem bismo znali kolika je učinkovitost svakog radnog mjesta u svakom gradu, svakoj općini i ministarstvu. Taj projekt još uvijek stoji u ladici ministra Kuščevića jer, ponavljam, HDZ-u to nije u interesu.
To bi bilo kao ocjenjivanje zaposlenika?
Ne bi bilo samo ocjenjivanje, nego mjerenje radne učinkovitosti i opravdanosti postojanja svakog radnog mjesta. Primjerice, Grad Split ima više od 450 zaposlenika na lokaciji koja je 35 metara od mora. Ali nema potrebe da svi ti ljudi rade na točno toj lokaciji jer je priroda posla različitih službi drukčija. Kad bismo digitalizirali procese, 450 službenika ne bi moralo sjediti uz more jer veći broj njih može biti dislociran. Jednom kad stranka pošalje zahtjev, ne mora ga se rješavati u centru grada, gdje su troškovi mnogo veći. Prednosti digitalizacije osjetio bi i zakonodavac jer bi lakše uvidio gdje najviše zapinje kod podnesenih zahtjeva i prilagodio tome zakonska rješenja. Želimo li naprijed, digitalizacija nam je neophodna jer, osim brzine i smanjenja troškova, doprinosi transparentnosti i borbi protiv korupcije. Kad nema subjektivnog odlučivanja o redoslijedu, onaj koji je prvi podnio zahtjev za građevinskom dozvolom ne može nikako duže čekati od onoga koji je 38. u redu. U Estoniji se 98 posto tvrtki otvara putem interneta. Ne vjerujem ovoj Vladi koja ima 20 ministarstava i govori o nekoj digitalizaciji i racionalizaciji – pa kreni od sebe, kreni s racionalizacijom!
Stanje u Slavoniji jedan je od razloga zašto ste ušli u politiku, kako gledate na projekt Slavonija?
Ja ga zovem projekt ''Prazna Slavonija'' jer je sadržajno prazan kao što je sve praznija i moja Slavonija. Ne postoje posebna sredstva osigurana za taj projekt, riječ je o čistom PR-u. Priča se o nekom velikom projektu, a ne nudi se nikakvu prednost Slavoncima pri dodjeli sredstava niti je ijedan natječaj otvoren posebno za njih. Vrtić u mojoj Orahovici nema nijedan bod prednosti u odnosu na, primjerice, onaj u Novom Marofu. Velike rezultate tog projekta vide samo u Vladi, Slavonci to ne vide, oni vide kolodvore pune autobusa s kojih ispraćaju svoju djecu. Slavonsku stvarnost ne može se doživjeti iza zatamnjenih stakala luksuznih automobila kojima se vladajući dovezu u neki hotel na konferenciju. Ova je Vlada udaljena od ljudi i zato ne može riješiti njihove probleme.
Predlagali ste kompenzacijske mjere EU za države koje imaju veliki problem s iseljavanjem, zbog kojih su vas praktički ismijali, a sad vidimo da i HDZ traži nešto slično?
Mostov program nudi konkretna europska rješenja za goruće probleme. Nismo izmišljali toplu vodu nego iznijeli jasnu viziju obrane hrvatskih nacionalnih interesa u EU. Logično je da se kohezijsku politiku, koja služi smanjenju razlika u razvijenosti među zemljama članicama, iskoristi za stvaranje preduvjeta da ljudi ovdje ostaju i dostojanstveno žive. Jer, nastave li odlaziti u ovolikom broju, Hrvatska nikad neće dostići razvijenije članice i kohezijska politika neće ispuniti svoju svrhu. Mi tražimo samo da se kod raspodjele postojećeg novca u obzir uzme još jedan kriterij – iseljavanje. Glavna razlika između Mosta i HDZ-a nije u nijansama između našeg i njihova rješenja jer je jasno da su na istom tragu. Razlika je u tome što smo mi izdržali napade i hrabro se suprotstavili svima koji su trivijalizirali to za Hrvatsku važno pitanje.
Božo Petrov nije posustao, ja nisam posustala, naši kolege s liste broj 17 nisu posustali. Dok su nam se mudraci bliski vlasti rugali, mi smo uporno elaborirali svoj prijedlog, iz dana u dan. I to je ta ključna razlika između Mosta i HDZ-a! Mi smo hrabri ljudi s integritetom, a oni oportunisti koji se ni za što nisu u stanju otvoreno zauzeti. Tek sad kad je to naše rješenje tema u javnosti, javljaju se i oni, a i neki drugi. Sad odjednom svi misle da je to pravedno rješenje, a do jučer su nas i oni ismijavali. Most je i ovom prilikom pokazao da se ne boji boriti za ono što je ispravno i u nacionalnom interesu, a oni su pokazali da su mekušci koji podviju rep na malo kritike. Sudjelovala sam u pisanju našeg programa, Karlo Ressler bio je koordinator za izradu programa HDZ-a. Ali ja sam stala iza našeg programa i ljudi koji su ga pisali, a Ressler nije. Birači to trebaju imati na umu 26. svibnja. Hrvatskoj u Bruxellesu trebaju ljudi s kičmom, a ne mekušci.
Demografija je veliki problem, i vi ste predlagali određene mjere?
Predložila sam Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama prema kojemu bi minimalna naknada bila 3991 kune prvih godinu dana djetetova života, a majke s većom plaćom od toga primale bi puni iznos svoje plaće. Novost bi bio i plaćeni roditeljski dopust za bake i djedove. Predškolski odgoj trenutačno nije kvalitetno riješen, što otežava ženama ponovno uključivanje na tržište rada. Žalosno je da je ženama danas, uz dob, odluka o majčinstvu najveća prepreka na tržištu rada. Želimo li ponovno biti mlado društvo i živjeti prema kršćanskim vrijednostima koje baštinimo, moramo cijeniti majčinstvo i ne dovoditi žene u poziciju da su prisiljene birati između kruha i novoga života. Zato sam predložila da majka koja rodi treće dijete ili blizance pri povratku na posao, uz plaću, dobiva i dodatnih 2328 kuna drugu i treću godinu života djece.
Mama ste, imate dvoje djece i s trećim ste trudni, zbog muža ste preselili u Split, preko tjedna ste u Zagrebu zbog Sabora, a i sad zbog kampanje obilazite Hrvatsku. Kako ste se organizirali?
Nije lako, ali ja sam odlučna žena i uživam veliku potporu obitelji i kolega iz Mosta. Djeca su u Zagrebu, stariji sin već ide u prvi razred, a mlađi ima godinu i četiri mjeseca. Kad sam preuzela dužnost saborske zastupnice, moj je Ante uzeo rodiljni dopust. Iako je i sam vrlo uspješan i kao poduzetnik, i kao lokalni političar, nije mu bilo teško to učiniti za našu obitelj. Mi živimo ravnopravnost i uz takvog je supruga sve lakše.
Sad ste trudni, hvala li vas malo panika kako organizirati život ako odete u Bruxelles?
Nisam paničarka. Ja sam žena koja traži rješenja, a ne kuka zbog izazova. Ne bojim se izazova, iako sam svjesna da će za našu obitelj to biti izazovno razdoblje. Sigurna sam da ćemo Ante i ja uz podršku naših najbližih donijeti dobre odluke i kvalitetno se organizirati. Ono u što birači mogu biti sigurni jest da posao za koji me biraju neće patiti, odradit ću ga maksimalno odgovorno kao i svaki do sada.
Video: Konferencija Mosta u Saboru
Mostovi demagozi su u dvije vlade dokazali da ne znaju, da ne mogui da su im bitne jedino fotelje, sve sa puno uspjeha.