Vrijeme je da se zaustavi kaos u visokom obrazovanju

Brojni čitatelji sigurno su svjesni nedostataka visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Prošlog tjedna poništeno je gotovo 300 diploma s dva privatna fakulteta u Republici Srpskoj zato što je Ministarstvo obrazovanja zaključilo da je proces akademskog ocjenjivanja na tim fakultetima upitan. To je samo jedan od brojnih primjera da se studenti kažnjavaju zbog institucionalnih propusta.

RS - odlučna
U tom slučaju tijela vlasti Republike Srpske reagirala su odlučno, ali takva situacija uopće dogodila se zato što u visokom obrazovanju u cijeloj Bosni i Hercegovini vlada kaos. Štoviše, čak i nakon što studenti, da bi se domogli diplome, izdrže nesavjesno upravljanje fakultetima i institucionalni kaos, koji su očigledni u sveučilišnom sustavu, moraju se suočiti s krajnjom uvredom – a to je da njihove diplome nisu priznate izvan granica Bosne i Hercegovine. Razlog za to je da domaće vlasti nisu poštovale svoje međunarodne obaveze u vezi s akreditacijom i priznavanjem akademskih kvalifikacija.

Dobra je vijest da je sasvim jasno gdje je izlaz iz te zbrke te se iz nje može izaći veoma brzo. Ako se to učini, sustav visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini može se uključiti u glavne europske tijekove, a bosanskohercegovački studenti mogu napokon dobiti kvalitetu obrazovanja kakvu zaslužuju.

U posljednje četiri godine obrazovni stručnjaci iz cijele Bosne i Hercegovine s međunarodnim stručnjacima koji rade pod okriljem ministarstava obrazovanja i Vijeća Europe, Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi te ureda visokog predstavnika izradili su nekoliko nacrta zakona o visokom obrazovanju, čiji je cilj bio da omoguće priznavanje akademskih kvalifikacija iz Bosne i Hercegovine u drugim europskim zemljama, a studentima pruže mogućnost da studije završe na stranim usveučilištima – nešto što je u ostatku Europe norma. Cilj je novog zakona također bio da osigura integraciju fakulteta u sveučilišta u cijeloj BiH – što bi zamijenilo trenutačni sustav u kojem se fakulteti ravnaju samo prema svojim pravilima i izdaju diplome i organizuju studije bez imalo razvidnosti i odgovornosti.

Cilj je EU
Taj zakon trebao je biti važan korak k ispunjenju obveza BiH proisteklih iz Lisabonske konvencije (koja je potpisana 2003. godine), Bolonjskog procesa (kojem je BiH pristupila iste godine) i Europskog partnerstva, širokog programa reformi čiji je cilj da zemlju pripremi za članstvo u Europskoj uniji.

Zato je jasno da je državni Zakon o visokom obrazovanju iznimno važan za Bosnu i Hercegovinu. Iako on neće sam po sebi riješiti probleme, golem je korak k oporavku visokog obrazovanja u zemlji, osobito u kombinaciji s drugim srodnim reformama, čiji je cilj da sveučilišta postavi na čvrstu financijsku osnovu, uspostavi etički kodeks i unaprijedi standarde demokratičnosti, autonomnosti i menadžmenta.

Stoga nije iznenađenje da taj zakon uživa široku podršku u cijeloj zemlji.