Prijedlozi privatizacije Ine i HEP-a ujedinili su nedavno oporbu u kritici takve Vladine namjere. O razlozima takve kritike razgovarali smo sa zamjenicom predsjednika DC-a Vesnom Škare-Ožbolt, koja govori i o krizi kroz koju prolazi vladajuća šestorka, odnosno Vlada.
Zašto tako alarmirate javnost, tvrdeći da rasprodajemo nacionalno bogatstvo? Neki će, naime, reći da nam još ostaju more, zemlja, rijeke, šume..., odnosno da nam to nitko neće uzeti.
- To nam ovoga trenutka možda nitko neće uzeti. No, ne treba zaboraviti da je sve veći interes za obalu i zemlju na obali. Sve je veći interes i za hrvatske šume. Stoga je pogrešna informacija da ne postoji interes i za taj dio hrvatskoga bogatstva. Reagiram samo na način na koji se želi privatizirati Inu i HEP. Osim toga, gotovo je 90 posto bankarskoga sustava u rukama stranaca. Koliko je to ozbiljna činjenica, pokazuje i nedavni pokušaj nekih stranih banaka da devalviraju kunu. Vlada se treba zapitati ne treba li ostaviti u vlasništvu barem jednu hrvatsku banku, u ovom slučaju jedinu preostalu - Poštansku banku.
Što ako kilovat naraste na 120 lipa
Europa i svijet integriraju se, kapital ne poznaje granice, Hrvatska se mora otvarati... Kako onda mislite zadržati HEP i Inu u našem vlasništvu?
- Europa se integrira, surađuje. I Hrvatska se treba integrirati i surađivati s Europom. Ne treba, međutim, zaboraviti činjenicu da razvijene zemlje Europe nisu privatizirale svoje energetske sustave na način na koji to čini Hrvatska. Čak ni neke tranzicijske države nisu to tako učinile. Ina i HEP zaslužuju ozbiljnu rekonstrukciju, ulaz kapitala, ali ne i prodaju. Slučaj kalifornijske energetske krize pokazao je bit problema. Ako, naime, rasprodate hrvatski energetski sustav, što će vam ostati? Možda danas kilovat energetske struje stoji trideset lipa, ali jednog bi dana mogao stajati i 120 lipa. U tom slučaju Hrvatska više neće imati svoje vlastite energetske sustave.
Zalažete li se zapravo za ograničavanje tržišne utakmice?
- Zalažemo se za razumno, argumentirano i stručno rješavanje problema HEP-a i Ine, odnosno za stručno restrukturiranje. Protivimo se tome da se privatiziranje odvija na brzinu.
Optužujete li vi to nekoga za potpunu nesposobnost ili da radi za nekoga protiv Hrvatske?
- Ne mislim da itko radi protiv Hrvatske. Činjenica je, međutim, da je ova vlada, metodom pokušaja i pogrešaka, pokazala da nema najsposobnije i najbolje ljude. I sada, umjesto da je stavila stručnjake u Vladu, a političare ostavila izvan nje, ova je vlada konfederacija političara umjesto stručnjaka.
Vi u DC-u, a i druge oporbene stranke slično misle, krivca, odnosno "pedra", za ovaj i druge probleme našli ste u MMF-u i Svjetskoj banci.
- Ne mislim da su Svjetska banka i MMF glavni "pedro" za ovu gospodarsku situaciju. Ali, nitko ne može osporiti činjenicu da od listopada prošle godine tražimo da se u Saboru raspravlja o Sporazumu s MMF-om. Želimo, naime, vidjeti na temelju čega saborski zastupnici uopće donose zakone. Evidentno ih donosimo na temelju pisma namjere Vlade s MMF-om, a da mi taj sporazum uopće nismo vidjeli.
Iz toga što govorite nameće se pitanje imamo li mi, osim na papiru, još uopće nekakav suverenitet.
- Mi nismo protiv suradnje s MMF-om, niti protiv suradnje sa Svjetskom bankom, ali tražimo uvid u ono o čemu Vlada odlučuje. Ne može Vlada na ovakav način voditi gospodarsku politiku bez dopuštenja u Saboru. Nema na to pravo ni po Ustavu. Vlada je za svoj gospodarski program dobila povjerenje u Saboru, ali on se više uopće ne provodi!
Ne zazivamo izbore
Zašto DC zaziva prijevremene izbore? Pokazuju li vaša interna ispitivanja raspoloženja birača nešto drugo od onih u medijima?
- Ne zazivamo nikakve prijevremene izbore, ali mislimo da bi se ova vlada i vlast trebale baviti ključnim pitanjima kako izvući zemlju iz krize i građanima omogućiti bolji život. Vidimo da je ovakva koalicija samo odugovlačenje agonije. Ovo je definitivno raspad onog sustava kakav je dobio mandat 3. siječnja. Odustajanje je to od programa za koji su građani dali povjerenje novoj vlasti. Zato mislimo da su, ako ova vlada ne nastavi zajedno, kako je krenula 3. siječnja, jedini izlaz prijevremeni izbori.
Po onome što se u javnosti zadnjih dana vrti, ispada da je glavni krivac Ivica Račan. Neosporno je, međutim, da su dvije godine u toj vladi bili i HSLS, HSS, HNS i LS, a neko vrijeme i IDS. Znači li njihovo distanciranje posljednjih dana i pranje od odgovornosti za proteklo razdoblje?
- Ne mislim da je isključivi krivac za ovo stanje u koaliciji samo Ivica Račan. Kad bi se malo bolje analiziralo, svaka od stranaka dala je svoj doprinos u onome što imamo od vlasti, odnosno u ovakvoj gospodarskoj situaciji. Koliko je tko odgovoran za ovakvo stanje u zemlji, sigurno bi mogli reći građani na idućim izborima. Sigurno je da više nikada građani neće glasovati za ovakav model koalicije. Koalicije jesu politička budućnost Hrvatske, ali trebaju biti puno prirodnije i skladnije. Sada u koaliciji imamo konglomerat stranaka, od ljevice do desnice, kojima je cilj bio samo dolazak na vlast.
Razgovarao Darko Đuretek